Katedrala sv. Stošije, duša Dalmacije

Katedrala sv. Stošije u današnjem obliku izgrađena u zrelom romaničkom stilu tijekom 12. i 13. stoljeća najveća je katedrala u Dalmaciji.

Kroničar iz 1177. godine zapisao je da su razdragani Zadrani prateći papu Aleksandra III. na putu do bazilike pjevali pohvalne pjesme na „svom slavenskome jeziku“. Uz katedralu uzdiže se i zvonik koji je u današnjem obliku dovršen krajem 19. stoljeća prema nacrtima engleskog arhitekta T. G. Jacksona.

Evo nastavka povijesne priče… Prvi po imenu poznati zadarski biskup bio je Feliks, koji je sudjelovao u radu dvaju sabora, u Akvileji 381. g. i u Milanu 390. g. Po predaji bazilika je bila posvećena sv. Petru apostolu, a kad je zadarski biskup Donat 804. ili 808. g. dobio od bizantskog cara Nikefora (Nicefora) moći, pepeo srijemske mučenice sv. Anastazije, u Zadru zvane Stošija, bazilika je dobila njezino ime. Sarkofag u kojemu se čuvaju zemni ostatci sv. Stošije dao je izraditi zadarski biskup Donat i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj apsidi, odnosno u njezinoj lijevoj lađi. Početkom 13. stoljeća stradala je i sama katedrala, a obnova je trajala čitavo stoljeće. Kad je dovršena, ponovno ju je posvetio dana 27. svibnja 1285. g. nadbiskup Lovro Periandar. Pročelje s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkadice sa stupićima, dovršeno je 1324. g.

Zvonik je građen u 15. i 19. stoljeću i to uglavnom u stilu neoromanike. Dovršio ga je 1894. g. engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Thomas Graham Jackson. S vrha se pruža nezaboravan pogled na Zadar i okolicu koje možete doživjeti ako posjetite ova grad. Zadarskoj zaštitnici sv. Stošiji poklonili su se i dvojica papa. Papa Aleksandar III. za svog je posjeta Zadru 1177. g. pohodio katedralu sv. Stošije i njezin grob, dok se Papa Ivan Pavao II. za pastirskog pohoda Zadru dana 9. lipnja 2003. g. poklonio ispred ulaznih vrata katedrale.

Velik broj turista koji su posjetili Zadar, s osmjehom i dobrim željama govori o njegovim atrakcijama, noseći brojne uspomene, ali i fotografije, među kojima je zasigurno i fotografija katedrale sv. Stošije.

Više u kategoriji: Kulturna baština

D. Šabić, mag. nov.