Kaštela – 7 ljepota

Kaštela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najvećeg hrvatskog grada na moru, Trogira, grada pod zaštitom UNESCO-a i Solina, poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba. Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva. To su: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na zapadu i Splita na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom. Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina Kozjak (779 m), a nešto dalje prema istoku i planina Mosor (1339 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: vino i trešnja, te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala Split s ostalim dijelovima tadašnje Austro-Ugarske, čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz Opatiju, postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma. Nakon Prvog svjetskog rata u Kaštela je došla i prva industrija. U Kaštel Sućurcu se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Nastankom Hrvatske kaštelani ulažu i žele imati posebnu turističku ponudu, tako razvijaju privatni smještaj s 3 i više zvjezdica, to nam govori direktorica turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić te dodaje da je upravo to razlog odlično popunjenog srpnja u Kaštelima jer su iznajmljivači prepoznali kako jedino ulaganjem, sadržajem i dobrom ponudom mogu imati kvalitetne goste. I to im je uspjelo tako da bilježimo kao nitko na Jadranu 12% više dolazaka te 14 % noćenja. Najave su i za rujan i listopad jako dobre iako su turisti oprezni s vremenom, potvrđuje direktorica Maršić, ali nadamo se kako će ova turistička godina na području Kaštela uistinu biti najbolja do sada. U tijeku je kaštelansko kulturno ljeto pa iz turističke zajednice pozivaju goste da im se pridruže. Ono je bogato s različitim događanjima, koncertima zabavne i klasične glazbe, predstavama, dalmatinskim klapama, ljetnim feštama, ribarskim večerima itd. Restorani ,pizzerie ,konobe i vinski podrumi su zaduženi za gastro ponudu koja obiluje tradicionalnim dalmatinskim specijalitetima. Gostima nisu strani ni zaštićeni parkovi kao što su povijesni perivoj-Park Vitturi, školski botanički vrt O.Š.Ostrog i Biblijski vrt Stomorija –Svetište gospe od Stomorije.

Ljepota Kaštela odnosno Kaštelanskog polja nadahnula je mnoge pjesnike koji su tu ljepotu opisivali u svojim pjesmama. Andrija Kačić Miošić je pisao:

Lipo ti je, pobre, pogledati
od Solina do grada Trogira
ter Kaštele ravne razgledati
kojeno su prilika misira.

“Sedam sela poredanih kao sedam labudova” preraslo je u grad Kaštela. Na većem dijelu Kaštelanskog polja još uvijek se izmjenjuju vinogradi, maslinici, nasadi trešanja i smokava te autohtona mediteranska vegetacija sa zaštićenim spomenicima prirodne baštine i parkovne arhitekture.

Izvor: Wikipedia

D. Šabić, mag.nov.