Orebićki jedrenjak i američki parobrod, XIX.st.
Ljetos sam bio na godišnjem odmoru u Orebiću, u čudnim okolnostima najveće globalne epidemije u zadnjih 100 godina, pod dojmom arhitekture kapetanskih kuća, nekad moćnih kapetana i brodovlasnika, svjetskih autoriteta na području pomorstva. A dojam pojačava priča o njihovom usponu i propasti.
Nikada nigdje nije bilo toliko kapetana-brodovlasnika u odnosu na broj stanovnika. Njihovoj moći, utjecaju i bogatstvu svjedoče predivne kuće na šetnici uz more. Neke su obnovljene, u rukama novih vlasnika uglavnom namijenjene turističkom najmu. Neke još čekaju obnovu. Starih kapetana i njihove moći – nigdje.

Što se dogodilo?
Pored geopolitičkih promjena (pad Dubrovačke republike, Napoleonova osvajanja, Austro-ugarska vlast i utjecaj na pomorstvo) ključna promjena bila je – tehnologija.
TAŠTINA JE BILA JAČA
Dok su europski, orebićki kapetani, svojim vještinama, znanjem i iskustvom bili poznati na svjetskim jedrenjacima, tamo negdje u Americi pokrenula se industrijska revolucija i pojavio se parobrod. Mnogi su toj tehnologiji predviđali brzu smrt, osobito orebićki kapetani i nisu bili spremni prihvatiti činjenicu da će razvojem nove tehnologije, morati nadograditi neke svoje vještine i znanja, a neke čak i zaboraviti.
Sada, nekih 150-200 g. kasnije, jedrenjaci istina još plove, iako ne više za prijevoz tereta i putnika na duge relacije, već turistički, a pokazalo se da niti parni pogon nije najbolja tehnologija, već je treba pokušati mijenjati novijim tehnologijama koje su efikasnije i manje zagađuju okoliš. Doznali smo i to da sve, uvijek i iznova treba preispitivati pa i vlastite čvrste stavove, ako se pokažu nove činjenice i argumenti.
Također, doznali smo i da treba biti hrabar i otvoren kod prihvaćanja novih tehnologija uz dozu opreza s obzirom da neke posljedice uvođenja novih tehnologija doznamo tek kroz vrijeme, unatoč simulacijama, testiranjima i ispitivanjima kod uvođenja. A pokazalo se kroz vrijeme da smo svi manje ili više tašti i da je to često velika prepreka napretku. I dobar recept za propast
Darko Majić






Ekonomski fakultet u akciji Humano srce
Kada nositi masku i zaštitne rukavice, koje vitamine uzimati i pomaže li Sumamed protiv koronavirusa, objašnjava Dragan Primorac
Onečišćenje zraka ostavlja puno ozbiljnije posljedice na naše zdravlje nego što se mislilo
Kako je često osporavani švedski model ipak uspio drastično usporiti broj dnevnih smrti