Gotovo trećina današnje Nizozemske nalazi se ispod razine mora, a ni ono što je iznad nje nije puno visoko; samo polovica države nalazi se iznad jednog metra nadmorske visine. A onome čemu ne prijeti more prijete rijeke: oko 30 posto nizozemskog teritorija izloženo je opasnosti od poplava.
Gledajući ove brojke, moglo bi se lako zaključiti da to baš i nije atraktivno mjesto za naseljavanje i život, ali neke druge brojke prikazuju potpuno drukčiju sliku. Nizozemska je jedna od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. Na kopnu površine 60 posto hrvatskog teritorija živi gotovo četiri i pol puta više stanovnika nego u Hrvatskoj.
Prvi nasipi i brane počeli su se graditi još u 7. stoljeću, da bi par stotina godina kasnije došlo do izgradnje cjelovitijih sustava za obranu od voda. Osim tehničkog izazova, ta je gradnja bila i jedinstveni socijalni eksperiment. Svaki stanovnik, bez obzira na svoj socijalni status, položaj ili zanimanje, bio je odgovoran za dobro stanje nasipa i brana.
Oni su danas vodeća nacija ne samo po pitanju hidrauličkog inženjeringa, nego i brojnih drugih tehnoloških i društvenih inovacija.
U studenom 2020. godine puštena je u promet, kao prva energetski samoodrživa cesta na svijetu, obnovljena dionica ceste N470 između Zoetermeera i Delfta. Sunčani kolektori i mini vjetroturbine koje ne pokreće vjetar koji puše, nego strujanje zraka od automobila koji voze tom cestom, proizvode i u baterije postavljene između suprotnih voznih traka pohranjuju električnu energiju za opskrbu više stotina rasvjetnih tijela i semafora duž 17 kilometara ceste.
Na neobičan i originalan način svijetle ceste koje potpisuju Daan Roosegaarde i “Heijmans”. Roosegaarde, nizozemski umjetnik i inovator koji za sebe voli reći da je tehnopoet, i “Heijmans”, građevinski gigant koji se s njim upustio u suradnju i eksperimente, dospjeli su u sve svjetske medije kad su napravili biciklističku stazu između Nuenena i Eindhovena.
Koristeći staru sliku slikara koji je živio u Nuenenu kao inspiraciju, te novu tehnologiju kao medij, “prosuli” su Van Goghovu “Zvjezdanu noć” po biciklističkoj stazi. Tajna je u premazu koji preko dana upija sunčevu svjetlost, a noću svijetli u bojama i konstelaciji Van Goghova neba.
Cijeli članak i ostala napredna tehnološka rješenja možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay
Đelo Hadžiselimović odabrao filmove za prvi hrvatski dokumentarni kanal
Startup je predložio izgradnju futurističkog grada u Butanu: Kralj ga je odlučio izgraditi sam
Car sharing u Osijeku: Najam električnog auta za samo deset kuna!
Putovanje života: Kruzer na kojem možete živjeti, raditi i posjetiti 135 zemalja za 28 tisuća eura godišnje