Svaki isječeni komad potom se mora vagati, a originalna markica treba se čuvati dvije godine
Kao da im nisu bili dovoljni postojeći propisi koji su im zagorčavali poslovanje, domaći vlasnici restorana, kao i njihovi kuhari, odnedavno u svojim kuhinjama moraju provoditi dodatne mjere.
One se odnose na ribu, konkretnije plavoperajnu tunu i igluna za čiju pripremu, ako su restorani ujedno i prvokupci, sada vrijede posebna pravila.
Naime, kako je od rujna prošle godine propisano pravilnikom o sljedivosti plavoperajne tune i igluna, svaki prvokupac, a to uključuje i restorane, u slučajevima u kojima kupljenu tunu siječe na manje komade ili je filetira, dužan je na svaki pojedini komad ribe staviti poseban barkod, potom svaki isječeni komad mora vagati, a originalnu markicu dužan je čuvati dvije godine.
Na pitanje je li obilježavanje svakog pojedinog fileta bar-kodom postupak koji smo u domaće zakonodavstvo unijeli zbog europskih propisa, iz Ministarstva odgovaraju kako je Europska komisija odredila tek osnovne elemente koji su obvezni u prvoj prodaji, a Hrvatska ih je onda bila dužna uklopiti u svoju legislativu.
“Čuo sam za taj pravilnik i bio iznenađen, ali se on, na sreću, ne odnosi na naš restoran jer mi ribu uglavnom nabavljamo od dobavljača. I to na sreću, jer bih, kao prvokupac, očito bio prisiljen u kuhinji imati i aparat za tiskanje barkodova. Mislim da je sve to besmisleno, jednako kao i činjenica da oni svaki tjedan mijenjaju pravilnike i ostale norme”, rekao nam je jedan zagrebački restorater koji je također htio ostati anoniman.