Tijelo nam je puno boja za hranu, ne kupujte bilo što: evo koje oznake otkrivaju što krije staklenka, kutija, vrećica
Najprije se zaprepastite, a onda naljutite kad saznate da masline koje ste kupili pod crne, zapravo nisu crne, nego obojane u crno.
Da kruh koji ste skuplje platili kao raženi, uopće nije napravljen od raženog brašna, nego je obojan.
Ljutite se kad shvatite da losos zapravo nije prirodno zavodljivo ružičast, nego je to zbog dodane boje. Ili primjerice svježe meso ima neku “presvježu” boju, pa se zanesete misleći da je netom stiglo iz klaonice, ni ne sanjajući da je polijevano s “nečim”.
Odgovore na pitanja koliko je sve to štetno i opasno za organizam i smije li se koristiti, potražili smo najprije u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu iz Osijeka.
Odmah su nas razuvjerili i otklonili strahove o opasnostima, jer puno doga što se dodaje hrani, kažu, dozvoljeno je na europskoj razini.
Svako bojilo odobreno za upotrebu u Europskoj uniji podliježe rigoroznoj znanstvenoj procjeni sigurnosti. Prema Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima 40 – tak bojila ima E – broj što znači da su evaluirana, odobrena i sigurna za upotrebu u pojedinim grupama hrane, tvrde iz Agencije.
Na žalost, ne može se isključiti činjenica da se prehrambena bojila ponekada koriste i zbog drugih razloga kao što su tržišno natjecanje, zarada, nelojalna konkurencija i slično, a što je upravo suprotno osnovnim načelima uporabe aditiva u hrani, kažu na kraju u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay