Prema nedavnom izvješću investicijske banke Goldman Sachs, AI bi u narednih nekoliko desetljeća u svijetu mogao zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Procjena je da bi u SAD-u i Europi mogao zamijeniti oko 25% radnih zadataka. U Hrvatskoj, u kojoj je trenutno zaposleno oko 1.6 milijuna ljudi, to bi se moglo prevesti u oko 400.000 radnih mjesta, što, prema Državnom zavodu za statistiku, otprilike odgovara broju ljudi u profesijama koje se navode kao one na koje će AI imati najveći i najbrži utjecaj. No, tu je ključno pitanje hoće li postojati spremnost i politička volja da se naprave reorganizacije potrebne za uvođenje AI-ja kao što su primjerice digitalizacija rada, poslovanja, dokumentacije i komunikacije. Brzina uvođenja AI-ja zasigurno će se razlikovati od zemlje do zemlje te od sektora do sektora.
Analizirajući baze podataka koje detaljno opisuju sadržaje zadataka za više od 900 zanimanja, ekonomisti investicijske banke procijenili su da će otprilike dvije trećine zanimanja u SAD-u biti izložene određenom stupnju automatizacije te da bi u izloženim zanimanjima AI mogao zamijeniti otprilike četvrtinu do čak polovice radnog opterećenja.
Prvi će na udaru biti bijeli ovratnici
U izvješću se navodi da će se utjecaj umjetne inteligencije razlikovati u različitim sektorima. Naime, AI bi mogao omogućiti tek malu automatizaciju od oko 5% u održavanju i građevinarstvu do značajne od oko 45% u administrativnim i pravnim poslovima.
S druge strane, na automatizaciju će biti otporniji oni koji rade rukama, poput čistača, servisera, graditelja i medicinskih tehničara. Pritom treba imati na umu da je automatizacija također provediva i u turizmu i ugostiteljstvu, važnim granama hrvatske privrede.
Za ilustraciju, stranica Pizza Magazine, a zatim i The Spoon navode da bi prema konzultantskoj tvrtki Aaron Allen & Associates roboti mogli preuzeti više od 80% poslova u restoranima, uključujući kuhanje, posluživanje i pripremu hrane. Automati bi mogli zamijeniti oko 57% radnika koji pripremaju brzu hranu i koji rade na blagajnama, oko 38% konobara te oko 21% radnika u kuhanju i pripremi hrane. Prvi takvi restorani već su stigli u Hrvatsku.
Gledano generalno, ugostiteljstvo bi od takve automatizacije moglo imati velike koristi jer mu u Hrvatskoj ionako manjka radnika. No, s druge strane, mnogi bi mogli ostati bez posla.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay
Protein iz zmijskog otrova pomoći će u liječenju tromboze
Obilježavamo Međunarodni dan pismenosti
Mnogi na početku nisu vjerovali u rusko cjepivo, ali sad malo tko sumnja u njega
Ljubitelji adrenalina, planine i zdravog života sudjelovali na 7. po redu Jesenice Trekingu