Hrvatska kulturna baština na udaru je klimatskih promjena

Nakon što je Odbor za klimu Ujedinjenih naroda izdao crveno upozorenje za čovječanstvo, u Ministarstvu kulture provjerili smo kako će podizanje razine mora utjecati na naše povijesne gradske jezgre.

Požar koji je u jednom trenutku opkolio Atenu priprijetio je i Akropoli, a od potpunog uništenja nadljudskim naporima vatrogasaca u posljednji je trenutak spašena Olimpija, arheološko nalazište poznato kao mjesto održavanja antičkih Olimpijskih igara. Uz opasnosti od požara, zagađenje zraka, kisele kiše, jake suše i siloviti pljuskovi uzrokuju eroziju kamena i mramora antičkih struktura u Grčkoj – a stručnjaci su zabrinuti i za čuveni atenski Partenon, jedan od do sada najočuvanijih arheoloških spomenika.

U drugim krajevima svijeta, veliku prijetnju predstavljaju uragani, čija se učestalost i intenzitet pojačavaju zbog zagrijavanja oceana. Nabrojimo li samo nekoliko od tisuća primjera, uragan Sandy znatno je oštetio Kip slobode i otok Ellis pored New Yorka, a uragani Irma i Maria razorili su Puerto Rico, uključujući i neke od najvažnijih i najvećih muzeja i arhiva u zemlji poput Musea de Arte. Nastavi li se podizati razina mora, a UN-ovo novo izvješće sugerira kako je proces zagrijavanja oceana i otapanja ledenih pokrova za sada nemoguće zaustaviti, katastrofa prijeti i brojnim obalnim gradovima u našoj neposrednoj blizini. Među njima su talijanska Ravenna i francuski Arles, a Venecija, grad koji već zbog kombinacije faktora polagano tone, mogao bi se suočiti s pogubnim scenarijima.

Klimatske promjene zahtijevaju sustavne analize i dugoročne mjere prilagodbe, kazali su nam iz Ministarstva, ustupivši nam podatke o nekim od najugroženijih lokaliteta u Lijepoj Našoj.

– Riječ je o vrijednim gradskim područjima, kao i kulturno-povijesnim cjelinama koje se nalaze neposrednoj blizini mora, gotovo na samoj obalnoj crti. Njihove temeljne strukture kao i gradska infrastruktura, povijesna kanalizacija, podrumi, ugrožene su podizanjem razine mora. Među njima su Stari grad Dubrovnik, povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, povijesni grad Trogir i kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča.

U Hrvatskoj, podizanje razine mora izravno utječe i na manje poznata nalazišta poput podmorskog i kopnenog arheološkog nalazišta Pačipolje, na ostatke antičkog naselja i luke na Murteru, arheološku zonu Sveta Trojica u Tribnju i na otoku Barbarincu, arheološko nalazište Soline u Privlaci, Bošana u Biogradu na Moru… Uz veće hrvatske rijeke i njihove pritoke nalaze se i područja najvećeg rizika od poplava među kojima su kulturno-povijesna cjelina grada Karlovca, stari grad Sisak te tradicijska arhitektura Posavine i Pokuplja.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Pixabay