U slučaju nesreća i bolesti životi mnogih ljudi ovise o krvi dobrovoljnih darivatelja, no često su zalihe ograničene, posebice za rijetke krvne grupe. Rješenje za ovaj problem bila bi umjetna krv te bi predstavljala prekretnicu u transfuzijskoj medicini. Znanstvenici diljem svijeta upregnuli su snage da bi razvili univerzalnu krv u laboratorijima, a u posljednje vrijeme na ovom polju postignuti su značajni pomaci.
Zbog starenja stanovništva u razvijenom svijetu raste i potreba za krvnim pripravcima. Istovremeno su demografski pokazatelji zabrinjavajući, a kriteriji za odabir darivatelja krvi sve stroži. K tome, napredak medicine – što podrazumijeva učinkovitije, ali i agresivnije terapije te razvoj transplantacijske medicine, a i brojnih drugih terapijskih postupaka – doprinosi povećanju potreba za transfuzijskim liječenjem. Dakle sve je više ljudi kojima je potrebna transfuzija krvi, a sve manje potencijalnih darivatelja.
‘Transfuzija krvi nije samo davanje/primanje neke stanice od neke osobe. To je i transplantacija tekućeg organa, prijenos živih stanica od dobrog, plemenitog čovjeka potrebitom bolesniku. Ne bojimo se tehnološkog napretka, naprotiv, vrlo smo skloni otkrićima koja će pomoći i ubrzati ozdravljenje bolesnih, ali smo i sigurni da je nezamjenjiva dobrota čovjeka darivatelja krvi’, kazala je za tportal Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM).
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay