Himalaja Stipe Božića u Dubrovniku

„Himalaja Stipe Božića” naziv je izložbe koja je, zahvaljujući suradnji Dubrovačkih muzeja, Družbe „Braća hrvatskoga zmaja” – Zmajskog stola Dubrovnik i Etnografskog muzeja u Splitu, otvorena u žitnici „Rupe”. Riječ je o autorskoj izložbi proslavljenog hrvatskog alpinista i člana splitskog Zmajskog stola Družbe „Braća hrvatskog zmaja” Stipe Božića koja je prvi put predstavljena u Etnografskom muzeju u Splitu 2013. godine. Nije bilo lako odabrati među tisućama autorskih fotografija Stipe Božića snimljene tijekom penjanja na najviše planinske vrhove Himalaje, ali i alpinistička pomagala te različite religijske, tradicionalne i uporabne predmete koje je donio sa svojih ekspedicijskih putovanja, potvrđuje za medije kustosica muzeja, Ivana Vuković. Osim toga, posjetitelji mogu vidjeti i kratki film snimljen na jednom od Božićevih putovanja na Himalaju. Božićeva izložba donosi etnološki, odnosno kulturološko-antropološki aspekt Himalaje, pojašnjava kustosica izložbe iz Etnografskog muzeja u Splitu. Na izložbi se uz divne fotografije može i ponešto naučiti, pa možemo saznati da vrhovi Himalaje čine najveći gorski lanac na svijetu. U blagom neprekinutom luku protežu se gotovo 3000 kilometara, od istoka prema zapadu, između Brahmaputre i Inda, u prosječnoj širini od 160 kilometara. To je prirodna prepreka između vrućih indijskih ravnica na jugu i tibetanske visoravni na sjeveru. Tisuće vrhova Himalaje barijera su između dviju velikih civilizacija koje su prožete religioznim naslijeđem hinduizma na jugu i budizma na sjeveru. Te dvije religije okosnice su bogate istočnjačke kulture čiji korijeni sežu više od 1500 godina prije Krista. Za sve narode što žive u podnožju, vrhovi Himalaja su sveta mjesta, staništa bogova i demona, može se, između ostalog, pročitati.

Putujući najzabačenijim krajevima Nepala, Tibeta, Pakistana i Afganistana Stipe Božić je snimio na stotine fascinantnih fotografija koje govore o planinama i ljudima što pod njima žive. To su fotografije s puta prema najvišim vrhovima svijeta, primjerice, s hodočašća oko svete planine Kailash ili iz divljih predjela Karakoruma i Hindukusha, koje prikazuju težak ali ujedno i skladan suživot tamošnjih stanovnika i prirode.
U sklopu otvorenja izložbe naš proslavljeni alpinist je održao i predavanje o svojim putovanjima koja su rezultirala izložbom. Izložba ostaje otvorena do 23. studenoga.
Više u kategoriji: Kultura
Izvor i foto: experience.dubrovnik.hr
D. Šabić, mag. nov.