Još otkako se pojavio Airbnb, nema popularnijeg oblika putovanja od kratkotrajnog najma stanova. I dok je sve počelo kao boravak u prostoru u kojem inače žive ‘stvarni’ ljudi, danas je uglavnom riječ o surogatu za hotele. Stanovi se uređuju isključivo za iznajmljivanje, sve ih je više, a cijele četvrti ostaju bez stanovnika. Mnogi gradovi odlučili su ‘uzvratiti udarac’
Sinonim za ovakav oblik smještaja svakako je spomenuti Airbnb, makar su za njim krenule i druge platforme, a osim blagodati koje pružaju gostima, sve prisutniji su problemi koje turistički najam stvara sredinama u kojima se prakticira. Posebno je to slučaj s neregistriranim smještajem koji se oglašava na platformama (gdje ih često nitko ne pita za registraciju), a da ničim ne pridonosi lokalnoj zajednici. Rezultat je vrtoglav rast cijena stanova, poskupljenje najma, onemogućavanje dugoročnog najma, tjeranje stanovnika iz popularnih kvartova, ugrožavanje infrastrukture, prekomjerni turizam…
Što se na tom planu događa u svijetu? Kako piše EuroNews, austrijski glavni grad Beč, koji je inače svjetska metropola socijalnog stanovanja i najma javnih stanova, od sljedeće godine uvodi važno ograničenje. Od srpnja 2024. vlasnici stanova moći će svoje prostore iznajmljivati turistima najviše 90 dana godišnje. U nekim dijelovima grada to ograničenje postoji još od 2018., a sada će se proširiti na cijeli grad. Time žele spriječiti da se stanovi koriste isključivo za turizam.
Nešto labavije, ali slično pravilo vrijedi u Parizu. Osim što se svaki iznajmljivač mora registrirati kod gradskih vlasti (slično kao kod nas), ne smije svoj primarni stambeni prostor iznajmljivati više od 120 dana godišnje.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay