Gajeta falkuša – promocija hrvatske pomorske baštine

Falkuša je osobit oblik gajete za ribarenje u području Visa, Korčule i Palagruže. Brzina ove gajete dovedena je do maksimuma (sama gajeta bila je vitka i imala je priličnu brzinu) te je postizala do 8 čvorova jer su na postojeća rješenja gajete dodane falke (posebna uzdužna bočna dogradnja visoka i do pola metra). Duljina joj se kretala od 9 do 10 metara, nosivost do 5,5 tona tereta (ribe). Gradila se u Komiži.
Riječ je o morskom ribarskom čamcu zaobljena trupa, šiljata pramca i krme, s jednim latinskim jedrom (ponekad i oglavnim jedrom koje se moglo kratiti). Duga je između 6 (manji tip) i 12 metara (veći tip, opalubljen). Opskrbljena je s dva ili četiri vesla, kojima se vesla stojećki. Posadu su činila 2-4 čovjeka. U Hrvatskoj je bila u uporabi od 18. st. najviše u srednjoj Dalmaciji.
Komiški ribari razvili su poseban tip gajete s falkama za ribolov na dalekoj Palagruži. Oni su stoljećima bili jedini pučinski ribari na Jadranu. Iz komiške luke organizirale su se regate gajeta falkuša prema Palagruži. Danas, gajeta predstavlja jedan od simbola hrvatske maritimne baštine. Integrirajući dugogodišnje iskustvo u alternativnim oblicima turizma s iskustvom na revitalizaciji falkuše kao najboljeg načina cjelovite, ekološki usmjerene i atraktivne turističke prezentacije Komiže pronalazimo ponudu plovidbe latinskim jedrom. Novoizgrađena replika gajete koristit će se kao osnova za ponudu kulturnog, eko i avanturističkog turizma, kojom bi se približila tradicija i praksa održivog suživota čovjeka i njegovog morskog okruženja u Komiži.
Gajeta falkuša uistinu obogaćuje turističke i kulturne ponude viškog otočkog kraja. Kroz specifične i prepoznatljive programe temeljene na doživljaju lokalne tradicije (jedriti na gajeti, probati slanu ribu, popiti čašu viškog plavca, uživati u otočnim facendama, zapjevati dalmatinsku pjesmu, baciti mrežu..) dolazi do pozitivne promocije odredišta, a s tim i do produženja turističke sezone i naravno, većeg broja zaposlenih među lokalnim stanovništvom što pozitivno utječe na sve aspekte života u zajednici.
Profesor Velimir Salamon istraživač je komiške gajete falkuše i projektant njezinih replika. O komiškoj gajeti kaže: „To je jedan jako živi brod, kakvog gotovo da i nismo sreli drugdje. Ima nešto slično, ali ipak su to različiti brodovi. Na gajeti falkuši sve je živo – sve se može skinuti – i jarbol, i kosnik, i oputa. Najednom, kad sve skinete, dobijete nešto kao sandolinu s veslima. To rješenje je fascinantno za svakog onog tko uopće išta zna o brodu”.
Ove priče, ljepota izrade i ugoda življenja, sve zajedno doprinosi promociji hrvatske pomorske baštine.

D. Šabić