Završen je i četvrti dan 6. Festivala znanosti Sinj. Tako su u dvjema sinjskim gimnazijama i OŠ Marka Marulića jučer su akademik Vladimir Paar (HAZU) i prof. dr. sc. Franjo Sokolić (PMF, Split) održali školske sate fizike, a u popodnevnom programu uslijedila su dva predavanja i okrugli stol.
Popodne je prvo predavanje u punoj dvorani Alkarskih dvora imao prof. dr. sc. Marijan Ahel s Instituta Ruđer Bošković, najcitiraniji hrvatski ekolog, koji je pričao o svom radu na organskim zagađivalima okoliša, s posebnim naglaskom na nekoliko primjera gdje ispočetka i naizgled bezopasna uporaba nekih tehnologija i proizvoda može dovesti do ogromnih ekoloških posljedica.
Misterij svjetlosti, što je i naslov predavanja, otvorio je akademik Paar, koji je jednostavnim i zornim primjerima prošao kroz povijest spoznaja o svjetlosti od 6. st. pr. Kr. do danas, pokazujući koliko je ljudskom umu svjetlost uvijek bila neshvatljiva, te koliko je ostala neshvatljiva sve do danas.
Uslijedio je okrugli stol o reformi hrvatskog školstva naslovljen „Fizika, kemija, biologija: što Hrvatska bira?” Na samom početku okruglog stola prof. Franjo Sokolić uputio je javnu kritiku organizatorima u kojoj se usprotivio gostovanju prof. Davora Pavune na Festivalu:
„Ja smatram da neznanstvenim pristupom koji prof. Pavuna koristi u svojim predavanjima, npr. na predavanju o svojoj interpretaciji kvantne mehanike i Bogu nedavno u Splitu, ruši kredibilitet znanosti i znanstvenika, a i Festivala znanosti – Sinj koji je svoje ime izgradio upravo vrhunskim znanstvenicima, te da je zato štetno njegovo prisustvo na takvim događajima.”
Potom su organizatori na uzorku publike (135 ljudi) proveli kratko usmeno istraživanje dizanjem ruku na pitanja tipa ‘DA/NE’ s nizom od 32 brza pitanja. Sinjani su svi aktivno uključiti u anketu i dali nekoliko značajnih zajedničkih odgovora.
Svi (100% ispitanika) se slaže da je fizika korisna i da je svi trebaju učiti, ali i da im je barem jedan sat gradiva fizike u životu bio neshvatljiv, dok čak 15,5 % misli da se treba učiti više fizike u školi. Očekivano poražavajući odgovor je na tvrdnju „Moj nastavnik fizike bio je loš”, što je potvrdilo 44,4% publike, dok je za kemiju 19,3%, a za glazbeni 25,9%. Na najvažnije pitanje: treba li fizika biti izborni predmet, samo 8,9 % odgovorilo je da treba (za kemiju je to 4,4% a za povijest 11,1%). Konačno, 9,6% publike u Sinju želi da se uvede 9. razred osnovne škole. Iz ovoga proizlazi da stvari oko nastave prirodoslovnih predmeta zasigurno treba mijenjati, ali i da su Sinjani izrazito protiv dvaju glavnih koraka trenutne reforme školstva koja se sprema.
U tome su se složili i akademik Paar i prof. Sokolić, koji su imali živu raspravu s publikom od preko sat vremena, a bilo je postavljeno preko 10 pitanja. Ostali govornici, koji su bili najavljeni – dr. Boris Jokić, voditelj reforme, dr. Branislava Baranović, direktorica Instituta za društvena istraživanja koji je angažiran oko reforme, dr. Iris Marušić, članica ekspertne komisije u reformi, te prof. dr. Neven Budak koji reformu podržava, bili su pozvani, neki od njih su čak bili i pristali doći, ali na kraju su ipak redom otkazali prisustvo na stolu – gornji brojevi daju naslutiti i zašto.
Prof. Neven Filipović ustvrdio je da je 40 godina njegova boravka u školstvu prošlo u stalnim reformama, te da su uvijek bile zbog novca i profita, a posebno izazovno pitanje postavio je Miroslav Jukić, ravnatelj OŠ Kamešnica iz Otoka:
„Nama je neki dan na školu došao e-mail o organiziranju natjecanja iz fizike, kemije, biologije i matematike, gdje će pobjednik ići na međunarodno natjecanje u Teheranu. Pretpostavimo da se nađe nastavnik koji nađe jednog ili nekoliko učenika s kojim posebno radi. Učenik će otići na natjecanje, ali kad se vrati, i učenik i nastavnik imat će potpuno isti status kao i mediokritetni ostatak, bez ikakva poticaja. Dakle, dok nema sustava kvantitativne kontrole kvalitete školstva, sve reforme će ostati mrtvo slovo na papiru.”
Prof. Paar na većinu pitanja odgovor je dao iz svoje (i prof. Nevija Šetića) knjige u kojoj predlaže alternativnu platformu hrvatskog školstva, pogotovo iz njenih 20 temeljnih koncepcijskih postavki u kojima se ugleda na usporednu praksu u školstvu Njemačke i Austrije.
U petak, 6. studenoga 2015. godine na Festivalu su održali tri zanimljiva predavanja. Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, koji je dao odgovore na pitanja mogu li roboti misliti, prof. Ivan Sondi, najbolji hrvatski geoznanstvenik, pričao je o nanočesticama. Predavanja na Festivalu zaključio je doc. dr. Ivan Novak Nakir sa splitskog Medicinskog fakulteta predavanjem o autofagiji. Svi su gosti, naravno, održali i školske sate u školama tijekom jutra.
Više u kategoriji: Znanost; Obrazovanje
Izvor i foto: ferata.hr
D. Šabić, mag. nov.