Kao prvo, tu su prevare i socijalni inženjering, pri čemu ChatGPT i slični sustavi omogućavaju stvaranje uvjerljivih tekstova, koji se potom koriste za phishing ili zavaravanje žrtava. Kriminalci sada lakše mogu uvjeriti svoje žrtve da one komuniciraju sa stvarnim osobama, a potom od njih izvući potrebne podatke, novac i slično.
Drugo istaknuto područje tiče se dezinformacija, budući da jezični modeli vrlo lako i brzo stvaraju uvjerljive tekstove sa željenim narativom i ne uvijek činjenično točnim informacijama.
Naposlijetku, ističe se i klasični kibernetički kriminal, budući da ChatGPT ima i mogućnost stvaranja programskog koda. Već je primijećeno da se njime koriste hakeri, koji sada i bez mnogo tehničkog znanja mogu razviti maliciozne aplikacije.
Cijeli članak možete pročitati na: bug.hr

U KINI NVESTICIJE RASTU PO REKORDNIM STOPAMA! Njemačka produbljuje odnose s Kinom
Shuttle bez vozača testira gume bez zraka
Padaju dronovi: Amazonova ideja o zračnoj dostavi ne odvija se po planu
Prvi Mariottov hotel u RH u splitskom tornju Dalmacija