Etnoselo ‘Herceg’ u Brodnju, etno-muzej na otvorenome

U Brodnju nadomak Međugorja, Općina Čitluk, u hercegovačko-neretvanskoj županiji, na površini od 4 hektara ljutoga krša, nedavno je niknulo zanimljivo i hvale vrijedno etnoselo «Herceg». Riječ je o naselju u kamenu, u pet poslovnih cjelina s više od 50 kamenih objekata različite namjene, na udaljenosti tek dva kilometra od Gospina svetišta u smjeru Vrgorca, odnosno Tinovu gradu, gdje je i najbliži izlaz na autocestu u Hrvatskoj, odnosno Europske unije.

Naime, etnoselo nazivaju i novim čudom našeg stoljeća kakvog još nema u svijetu, kamo tijekom svakog vikenda dolazi i više tisuća gostiju koji daleko od gradske vreve i asfalta uživaju u čistu ambijentu, gastronomskim delicijama i autohtonim domaćim vinima poput žilavke i blatine. Tamo se sada lako i brzo stižu iz svih krajeva svijeta zahvaljujući i modernim hrvatskim cestama, napose autocesti Zagreb-Split (Dugopolje)-Vrgorac (Ravča)-Ploče (Mali Prolog)-Nova Sela…,te zračnim i morskim lukama, ali i raskrižjima prometnih pravaca poznatih još iz doba starih Rimljana, poslije iz 19. stoljeća u vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, primjerice međugraničnog Napoleonova puta između Hrvatske i BiH, odnosno ondašnjeg Bosanskog pašaluka.

Rekoše nam mjerodavni kako u izgradnju više od 50 kamenih objekata, infrastrukturu, tri impozantna umjetna jezera, pronalazak vode čak na dubini od 200 metara dubine, te opremu i uređenja javnih površina i ine sadržaje, što etno-naselje čine izvornim, zanimljivijim, atraktivnijim i privlačnijim, uloženo je nekoliko milijuna eura. Tu je sve kao u etno-priči – kamene kuće, odrine, restoran, podrum, vinoteka, etno-zbirka predmeta hercegovačkog podneblja, suvenirnica, vodenica na potočiću, jezera, kapela, amfiteatar s tisuća mjesta, objekt s višenamjenskom velikom dvoranom, stoljetne masline, smokve, mandarine, limuni, šipci, planika, česmina, vinova loza, palme, štale s magarcima i inim životinjama, kamene šetnice, rasvjeta, obilje ljekovitog bilja, pčelinje košnice, sportsko-rekreacijski tereni, objekti za održavanje kulturno-zabavnih programa, udobni smještaj…

Taj živopisni ambijent posjetitelji doživljavaju i kao najveće i najbogatije etnoselo, te ujedno i kao mogući najopremljeniji etno-muzej na otvorenome. Mnogi kažu kako bi takvo naselje imalo mjesta i u Guinnessovoj knjizi rekorda. Riječ je također i o ugostiteljsko-turističkom kompleksu s 50-ak stalno zaposlenih, koji je izgrađen samo za dvadeset mjeseci, čiji su investitori braća Dobroslav i Vlatko Barbarić. Oni proizvode poznata i iznimno kvalitetna hercegovačka autohtona vina blatinu i žilavku. Naime etnoselo je otvoreno prije nepuna četiri mjeseca te je iznimno značajan iskorak u gospodarstvu čitlučke općine, ali i kao nova turistička ponuda u kulturnom ruralnom etno-turizmu.
«Etno-selo «Herceg» prostire se na oko 40.000 metara četvornih te u prvoj fazi ima pedeset novosagrađenih objekata u kamenu i drvu, podijeljenih u pet poslovnih cjelina. Impozantna je zgrada u kojoj su smješteni kuhinja u kojoj se spremaju jela uglavnom hercegovačkog podneblja, restoran na četiri etaže i četiri terase kapaciteta 600 mjesta, podrum, konoba, vinoteka, etno-muzej, galerija. Sve je sagrađeno od hercegovačkoga kamena i drva. Kroz restoran, u prizemnom dijelu, žubori potočić u koji se pretače voda iz bušotine na dubini 200 metara pod zemljom što i te kako upotpunjuje prirodni ambijent», ističe njegov direktor Branimir Penava, te objašnjava:

«U sastavu našeg velebnog projekta sagrađena su tri ogromna umjetna jezera u koja se iz bušotine izravno crpi voda (oko sedam litara u sekundi, odnosno oko 465 litara vode u minuti). Održavamo i travnjak od 10.000 metara četvornih s mediteranskim biljem u što smo uključili tisuću i 200 prskalica, koje također koriste vodu iz bušotine. U sklopu velebnog etno-sela uređeni su i prostori za kulturno-zabavne sadržaje, aktivnih, glazbenih, književnih i keramičkih radionica te predavanja. Isto tako zanimljiva je i na likovna kolonija koja okupi i više od stotinu slikara i kipara, naivnih umjetnika, ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego gotovo iz svih europskih zemalja, najviše iz Dubrovnika, Splita, Zagreba. Impozantan je i amfiteatar s višenamjenskom dvoranom.»

Taj hotelijersko-turistički stručnjak ističe i uređeno parkiralište s više od 150 mjesta na samom ulazu u etno-selo. Deset kamenih lijepo uređenih i namještenih kuća, s 28 soba i tri apartmana (60 postelja), opremljeno je najsuvremenijim sadržajima i pomagalima, dakako i autohtonim etno-predmetima hercegovačkog krajobraza. Posebna cjelina se odnosi na uređene prostore suvenirnica u etno-selu, njih petnaest, u kojima zainteresirani mogu izrađivati i nuditi izrađene predmete.
«Koliko to sve što ste vidjeli košta, teško nam je reći jer je investicija još u tijeku. Iako je etno-selo «Herceg» do sada sagrađeno samo na dva hektara, parking je već pretijesan, što govori kako se ovaj kompleks mora širiti da bi zadovoljio potrebe zainteresiranih gostiju – domaćih i inozemnih. Objekte ovdje nudimo i na prodaju zainteresiranim kupcima, kao i dio površine zemljišta na preostalih deset hektara na istoj lokaciji u Brodnju, udaljenom dva kilometra od Gospina svetišta u Međugorju. Projekt zahtjeva mnogo novca, stručnog znanja i rada, ne samo na gradnji i opremi, nego i na osmišljavanju postojećih sadržaja, promicanju ponude, dakako i na održavanju velebnog izdanja. Trudili smo se da napravimo zanimljivu, privlačnu i poučnu priču u čemu smo, nadam se, donekle i uspjeli. Sve nas to i te kako raduje, no ovo je projekt koji će isključivo razvijati izletnički i sportsko-rekreacijski turizam», tvrdi direktor etno-sela Penava.

Dodaje kako je besplatan ulaz u etnoselo, a ne naplaćuje se ni parkiranje vozila. Branimirovo mišljenje dijele i zaposlenici u tvrtki, dakako i vlasnici, investitori i graditelji, napose inicijatori izgradnje tog prekrasnog turističko-ugostiteljskog i hotelijerskog objekta kakav još nije viđen u širem okruženju, vjerojatno ni u najturističkijim destinacijama Europske unije. Zacijelo je zanimljiva legenda o inicijatorima toga projekta – braći Barbarić!
«Dugo smo razmišljali što tu sagraditi. Jednom smo nazvali arhitektonski ured «Čovjek i prostor» u Mostaru i telefonom naručili: «Aj ti nama nacrtaj etno-selo!» Stručnjaci su nam nacrtali odnosno projektirali zamišljeno etno-selo, a mi smo krenuli u akciju. Najprije smo izbušili tlo na 200 metara dubine i pronašli vodu. Tako smo ispunili prvu svoju zadaću, a vodom punimo potočić i jezera u našem etno-selu «Herceg» koje smo podigli od kamena na kamenu», ushićeno će braća Dobroslav i Vlatko Barbarić, poručujući:

«U etnoselu je sve ono što je nekoć činilo sadržaje tradicionalnog hercegovačkog sela i života u njemu kroz minula stoljeća. Time je ruralna arhitektura iz ruralnih prostora Hercegovine vraćena u život. Kućice povezane popločanim kamenim stazama te zaselak s kućicama zoran su prikaz životnog prostora naših predaka. Sobe su ukrašene izvornim etno-predmetima, a hrastov namještaj u kombinaciji s modernim elementima je ručne izrade»

 

Više u kategoriji: vijesti dopisnika

Tekst i foto: Nedjeljko Musulin