Prema nekim teorijama zavjere i sličnim naricanjima od strane nekih pojedinaca i grupa, naftnih je rezervi sve manje i manje. I navodno će “crno zlato” nestati u roku od idućih par desetljeća. Stoga je struja odjednom postala hit i svi se nekako okreću utilizaciji strujnih krugova – pogotovo u sferama transporta.
Za početak, poput mnogih “klasičnih” automobila (tj. onih s Otto i Diesel-motorima kakve poznajemo već stoljeće i kusur) električni automobili nisu produkt samo jedne tvornice, već njih nekoliko.
Da bi se proizvele samo baterije za njih, potrebno je u atmosferu ispustiti jako puno odvratnih tvari.
Za početak treba ranjavati majčicu zemlju kopanjem ruda i minerala, odnosno sirovina. Zatim je sve te sirovine potrebno transportirati u tvornicu koja će iz njih proizvesti baterije.
Dakle, električni automobili prema nekim izračunima tijekom faza izrade i sklapanja zagađuju čak i više nego što je to slučaj s danas (još uvijek aktualnim) automobilima koje se mnoge zemlje toliko trude zabraniti i maknuti iz opticaja.
Stoga je percepcija prema ekološkim aspektima za električne automobile često pretjerana i besmislena. Ili je pak pojedini proizvođači automobila zajedno s medijima i političarima jednostavno ignoriraju.
Jednim dijelom to zapravo i nije čudno, jer konačni rezultat doista jesu automobili koji ne zagađuju svijet oko sebe. No u cijelu bi se tu priču priču ipak trebao inkorporirati i ovaj dio vezan uz proizvodnju te količinu zagađenja koja tijekom nje dolazi “na tapetu”.
Stoga vrijedi reći da čak i ako anuliramo bacanje štetnih stvari iz dimnjaka tvornica u kojima se komponente proizvode od strane vanjskih dobavljača, svejedno ostaje jako gorak okus u ustima. I to posebice zato što za bilo kakvu formu zagađenja svi krive automobile, a ne način na koji oni nastaju.
Dodatni problem u cijeloj toj eko-zavrzlami svodi se i na odlaganje svih tih baterija, čiji je rok trajanja poprilično kratak. A onda je tu i problematika koja uz sebe veže (još uvijek) visoke cijene popravaka i zamjene tih istih baterija i ostatka strujnih krugova unutar jednog takvog automobila.
Zamjenskih dijelova u pravilu nema, a proizvođači automobila zajedno sa svojim zastupnicima i ovlaštenim servisima samo trljaju ruke.
Dakle, sva ta elektrifikacija u domeni svijeta automobila zapravo je poput prosječnog političara. Govori tek polovicu istine i s dugim rečenicama i pompoznim sljedbenicima opravdava vlastito postojanje, funkciju i “rad”.
Zbog toga sve te naelektrizirane modele ne treba automatizmom žigosati kao nešto nepoželjno i nepotrebno. Ali ih istovremeno ne treba uzimati “zdravo za gotovo” i na njih gledati kroz ružičaste i zelene naočale.
Jer električni automobili i Hibridi čak ni nazivno nisu ni približno toliko “zeleni” koliko ih neki uporno takvima predstavljaju.
Cijeli članak možete pročitati na: automobili.hr
Foto: Pixabay