Ovo je najstariji dio grada Drniša za koji se istraživanjem i na temelju arheoloških ostataka tumači da je upravo tu postojalo gradinsko naselje u brončanodobnom periodu, a uočeni su i ostaci jedne građevine za koju se smatra da potječe iz antičkog perioda.
U srednjem vijeku sagrađena je Gradina čiji su se ostaci do danas očuvali samo na njezinom južnom dijelu.
Iako je riječ o ostacima Gradine, valja napomenuti da upravo ti ostaci i danas dominiraju gradom i predstavljaju njegov simbol.
Pretpostavka je da je Gradina pripadala sustavu utvrda koje su bile u vlasništvu obitelji Nelipića.
To su utvrde koje se danas mogu vidjeti na području rijeka Krke i Čikole, a osim Gradine tom sustavu utvrda pripadaju i Ključica, Kamičak, Bogočin-grad i Nečven.
Dolaskom Turaka ova se srednjovjekovna utvrda obnavlja, a život grada spušta se u podgrađe (sub urbum) gdje je i danas žila kucavica grada.
Dolaskom Mlečana, vojskovođa i generalni providur Leonardo Foscolo „pojačava i širi” Gradinu uz primjenu novih graditeljskih standarda.
Iako je sve do 19. stoljeća Gradina imala prvenstveno obrambenu namjenu, njezina se namjena prestankom nestabilnosti u potpunosti gubi. Kasnije se obrađeni građevni kamen Gradine koristio, iskorištavao i raznosio po Drnišu i okolici u cilju izgradnje novih objekata i domova.
Drniška Gradina nalazi se na 334 metra nadmorske visine i jedina je utvrda koja je očuvana u samome gradu. Ovaj spomenik kulture nalazi se na njegovom jugozapadnom dijelu i s njega se vide Petrovo polje, kanjon rijeke Čikole, kao i dio Drniša.
Do utvrde se može doći uspinjući se do crkve Sv. Ante, otkud vam onda do Ulice Put Gradine treba nekoliko minuta šetnje. Utvrda se odlično vidi i s vidikovca, koji se nalazi na cesti Drniš-Šibenik. U današnje vrijeme Gradina sve više dobiva na važnosti kao jedan od gradskih simbola, a u prilog tome govori i osvjetljavanje vanjskih te unutarnjih dijelova zidina.
D. Šabić

HRVATSKA DOBIVA PRVI FILMSKI STUDIO VRIJEDAN POLA MILIJARDE KUNA
Riječ dana… (iz knjige aforizama IM AUGENBLICK DES DENKENS…) Jure Brekalo
Iz solinskog lonca – Što su jeli naši stari?
Revija filmova nominiranih za nagradu Europske filmske akademije