Apolitični

Dar-mar u maslinicima, voće ranije u zrenje, zaobišlo nas bablje ljeto, “umrle” periske, a nestale su i rujanske gljive. Gljivari se kućama vraćaju praznih korpi…

Sve se nešto čudno u prirodi događa, suše su napravile dar-mar u maslinicima, brojne sorte voća i povrća ranije su krenule u zrenje, zaobišlo nas je i bablje ljeto, “umrle” su periske, a s lica zemlje na brojnim lokacijama nestale su i rujanske gljive. Nema ih! Ni šampinjona ni vrganja uobičajenih u toplom rujnu i listopadu, ni lisičarki ni sunčanica, čak ni zaštićene vrste gljive blagve.

Jednostavno nisu iznikle, iako im je termin već odavno došao, a sada već polako i prolazi. S tom su se činjenicom u isto vrijeme susreli i lički i dalmatinski gljivari, koji se iz berbe kući vraćaju doslovce praznih korpi.

Gljivare s područja šumovitog Srednjeg Velebita, na potezu od Karlobaga prema Gospiću, šokirala je ovakva nestašica. Brojni se s tom pojavom nisu do sada nikada susreli. Pričaju nam kako kilometre znaju prohodati po uobičajenim “poštama” kroz prostranstva ličkih šuma. Uzalud. Imaju dojam kao da je stigla apokalipsa koja je doslovce počistila zemlju pod sobom.

Ista je situacija i u Dalmatinskoj zagori, gljiva uobičajenih za ovo razdoblje nema. Nisu niknule, proces im je naglo zaustavljen, izostala je cijela skupina rujanskih i listopadnih vrsta uobičajenih za razdoblje babljeg ljeta. Nema standardnog babljeg ljeta praćenog temperaturama koje još uvijek omogućuju kupanje u moru, ni nalik mu nije ovo aktualno koje ćemo pamtiti i po snijegu na Zavižanu.

– Istina je, nema vrganja, šampinjona, sunčanica, lisičarki i blagvi, nisu se još pojavile. Kao i u Lici, tako su nestale i kod nas u Zagori. Razlog su nagle niske temperature koje su nas pogodile zadnjih deset dana. Višednevni niski noćni i dnevni celziji zaustavili su njihovo buđenje i zbog toga nisu izašle na površinu. One su tu, pod zemljom, no sve dok ne otopli, i to makar tjedan dana, s pratećom temperaturom od minimalno 15 stupnjeva, one neće izaći vani. Klima se promijenila, nije to više kao prije – veli nam inženjer poljoprivrede Josip Budinski iz Sinja, jedan od boljih poznavatelja gljiva na našem području.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay