Dani barokne opere u riječkom „Zajcu”

 

Nakon velikog uspjeha, uz oduševljenje publike i laskave ocjene kritike, premijerne izvedbe Händelove opere, prve barokne opere u Rijeci, „Julije Cezar u Egiptu” (Giulio Cesare in Egitto) na Europski dan opere, 7. svibnja 2016., tijekom njenih repriznih izvedbi bit će upriličena različita događanja, uz sudjelovanje riječkih umjetnika i gostiju, za posjetitelje različite dobi i različitih ukusa, koja će im približiti ovu operu i baroknu operu uopće: od upoznavanja baroka, sadržaja i koncepta opere, izvođačkih zvijezda opere, dramski prikazane operne scene, gutljaja baroknog napitka…

Događanja prethode izvedbama 12., 14. i 16. svibnja i sva počinju sat vremena prije početka opere, u 18.00 sati. Ulaz je moguć uz predhodno podizanje propusnica na kazališnoj blagajni, čiji je broj ograničen.
12. 5. u 18 sati
TURBO-OPERA
Zašto volim suvremeno dramsko i autorsko kazalište, a ne podnosim operu? Zašto volim operu, ali ne podnosim suvremene režije? Hm, jesam li možda u krivu? Dođite u kazalište prije početka izvedbe naše nove operne predstave i doznajte koliko drame ima u operi, posebno baroknoj, kakva je veza između hit predstava dramskog programa – Turbofolka, Hrvatskog glumišta – i operno-dramske predstave Julije Cezar u Egiptu.
14. 5. u 18 sati
DEGUSTACIJA BAROKA
Barokno-operni spektakl povijesno je bio društveni – barem toliko koliko i umjetnički događaj. Zašto biste u kazalište dolazili samo zbog užitka u umjetnosti. Uživajte s nama i u – druženju, a u tome će vam pomoći Cukarikafe. Prije prave operne poslastice, u foajeu kazališta degustirat ćemo barokne napitke koje će nam pripremiti baristi Cukarikafea, a koje ćete moći probati i nakon opere na zajedničkom druženju u Cukarikafeu.
16. 5. u 18 sati

JE LI ŽENA „KASTRAT” SUVREMENOG DOBA?
Povijest odnosa žene i kastracije dugotrajna je i složena, a od 20. stoljeća nadalje tome naročito doprinose Freud i različite psihoanalitičke škole i pravci. Također, taj su odnos posebno tematizirali i problematizirali pokreti za emancipaciju žene i njeno izdizanje na ravan subjekta.
Povod ovome razgovoru je iznimno popularna Händlova opera, odnosno, njezina specifičnost, fenomen kastrata. „Giulio Cesare” je od trenutka postavljanja na scenu gotovo deset godina bio na repertoaru Royal Music Academy u Londonu i Senesino, čuveni mezzosopran, pjevao je pred prepunim gledalištem.
No, nije li mezzosopran ženski glas? Kako možemo promišljati klasifikacije, podjele i (spolna ili rodna) opredjeljenja?
Razgovorom se namjerava ukazati na kompleksnost s kojom višak ili manjak nekih elemenata utječe na to jesmo li percipirani kao pretežno maskuliziraniji ili feminiziraniji, a polazišne pozicije promišljanja – medicinsko-psihološka, teatrološka, kulturološka, analitičko-narativna – ocrtat će moguće rastere poimanja teme.
Gosti su: Brigita Miloš, Jasminka Juretić, Sanja Bojanić, Slaven Crnić, Marin Blažević.
Dođite u rijeko nacionalno kazalište i sudjelujte u njegovom radu.

Izvor i foto: HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka