Kad su se prije možda četvrt stoljeća i na našim prostorima počeli otvarati dućani ‘brze mode‘, gotovo da smo bili sretni što svojim mladim kćerima, još osnovkama možemo za sitne novce kupiti ljetnu majicu, umjesto otići na kavu. Prije tih dvadeset i pet ili manje ili više godina, tada stasale majke odrastale su u vremenu kad baš i nije bilo mladelačke odjeće, pa se za nešto simpatično i jeftino moralo potezati do Trsta.
Ali, trebalo je, kako kažemo, proći barem dva desetljeća da se i mi ovdje, nakon osvještavanja u svijetu, osvijestimo koliko je ‘fast fashion‘ velika i opasna zamka, koja trenutno zbog malog troška pričinja zadovoljstvo, a generalno uništava svijet. Industrija ‘fast fashiona‘ postala je toliko velika da je počela ostavljati negativan društveni i ekološki utjecaj.
Svjesni su toga ekolozi u cijelom svijetu, a i Europska unija je još lani donijela ključne odluke da do 2030. stane na kraj brzoj modi tako što će, između ostalog, uvesti obvezne minimalne upotrebe recikliranih vlakana i zabraniti tvrtkama da svu neprodanu odjeću i tekstilne proizvode šalju na odlagališta.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay
Pisci tuže OpenAI zbog kršenja autorskih prava
Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute
Mazda: hologramski prikazi umjesto klasičnih prekidača?
Što s potrošenim baterijama električnih auta?