Stručnjaci ne žele izdvojiti bilo koje biljno mlijeko jer svako ima prednosti i nedostatke. Međutim, jedno je jasno. Sve biljne alternative su za planet daleko bolje od životinjskog mlijeka.
Kokos: apsolutna tragedija
Berače često plaćaju manje od jednog dolara dnevno, nasadi palmi nisu raj. Budući da kokosova stabla rastu samo u tropskoj klimi, pritisak da se zadovolji globalna potražnja dovodi do iskorištavanja radnika i uništavanja prašuma.
Bademi: loši za pčele
70% komercijalnih pčela u SAD-u svakog proljeća oprašuje bademe. Prošle je godine rekordan broj pčela, više od jedne trećine, umro do kraja sezone.
Riža: jeftina, ali nezahvalna za okoliš
Nezahvalna zbog velikih količina vode koje su potrebne za uzgoj, a stvara više emisija stakleničkih plinova nego bilo koje drugo biljno mlijeko. Bakterije koje se uzgajaju proizvodnjom riže ispuštaju metan u atmosferu, a velike količine gnojiva zagađuju vodene putove.
Lješnjak: zvijezda u usponu
Za mnoge potrošače koji vode računa o okolišu lješnjak je zvijezda u usponu.
Konoplja i lan: ekološki prihvatljivi
Uz lješnjake, ovo je drugi način da se osigura održivost.
Soja: alternativa koja postoji desetljećima
Uzgaja se u ogromnim količinama širom svijeta kako bi se prehranjivala stoka za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda. Spaljene su velike površine prašume u Amazoni da bi se napravilo mjesta za soju.
Zob: nedostižan pobjednik
Jedina mana ove trendovske opcije je ta što većina zobi dolazi iz masovnih monokultura koje se prskaju pesticidom Roundup neposredno prije žetve. Studija radne skupine za zaštitu okoliša otkrila je da je glifosat, aktivni sastojak Roundupa, možda kancerogen. Međutim, popularna tvrtka za zobeno mlijeko Oatly drži da je njihova zob certificirana kao proizvod bez glifosata.
“Pijte što želite. Ako ste odabrali biljno mlijeko umjesto životinjskog, već ste se pozabavili većinom ekoloških problema koje uzrokuje vaša navika”, zaključuje Isaac Emery, savjetnik za održivu hranu.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay