Asserija – biser benkovačkog kraja

Na razmeđu današnje Bukovice i Ravnih kotara smjestio se nekoć veleban grad Asseria. Jedan od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na području sjeverne Dalmacije, smješten na području današnjeg sela Podgrađe nedaleko od  grada Benkovca. Grad se nalazio na važnoj cesti koja je vodila od kolonije Jader (Zadar) prema unutrašnjosti i rimskim municipalnim središtima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), odnosno dalje prema Scardoni (Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin) – glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. U grad se ulazilo na njegovom sjeverozapadnom dijelu gdje su se nalazila starija gradska vrata. Njihovu je ulogu kasnije preuzeo slavoluk ugrađen u sjeverni bedem grada. Velebni ulaz u grad podignut je u čast cara Trajana oko 113.

Glavni gradski trg, forum, nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada, širine oko 30 metara. Danas se nad njim nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je utvrđeno postojanje starije ranokršćanske crkve. Tragovi foruma i njegov originalan pod mogu se vidjeti i danas s južne strane crkve u čije je zidove uzidano mnoštvo rimskih kamenih spomenika – spolija. Grad je pitkom vodom bio opskrbljen akveduktom dugim oko 3 km, koji je vodu dovodio s izvora Čatrnja u današnjem selu Lisičiću. Osim akvedukta za opskrbu pitkom vodom koristile su se i cisterne za vodu od kojih je jedna i pronađena u novim istraživanjima.  Najimpresivniji dio Aserije danas su svakako njezine zidine široke oko 3 m. Na sjevernom dijelu perimetra sačuvane su u visini oko 4 m. Zanimljivi su i kasnoantički zidovi ispred bedema, nastali u vrijeme opće nesigurnosti i neizvjesnosti smiraja antičke civilazicije, kada je za njihovu gradnju upotrijebljeno sve ono što je građanima bilo pri ruci, od mnogih imposta (baza) i dijelova stupova, fragmenata arhitekture sve do skulptura i reljefa. Novija istraživanja otkrila su na prostoru sjevernog bedema i ostatke starijeg bedema iz vremena 5. st. pr. Kr, koji je građen od lomljenaca bez vezivnog materijala.
Asseria je značajna i po cipusima, vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika kojih je najveći broj pronađen upravo na ovom području, a koji su se prema novim rezultatima istraživanja i izrađivali u Aseriji. Osim cipusa, tu su pronađeni i brojni drugi kameni spomenici: portretne stele, dekorativni ukrasi s javnih zdanja, žrtvene are i brojni drugi. Sve ovo svjedoči o jako razvijenoj kamenoklesarskoj privredi čija tradicija se zadržala do današnjih dana.
Asserija je danas najsjajniji biser u kruni bogate kulturno povijesne baštine benkovačkog kraja.

D. Šabić