Potres u Zagrebu i brojne jake kiše pokrenule su cijeli niz klizišta. Neka su već bila dobro poznata i sanirana nekoliko puta. Druga su bila nova. No koliko je zapravo Zagreb (pogotovo njegov sjeverni dio) rizično područje kad su klizišta u pitanju?
Upravo je to pokušao otkriti projekt PRI-MJER, u kojim su istraživane i razvijene osnove za razvoj strateškog pristupa upravljanju opasnostima i rizicima od klizišta.
Za Grad Zagreb izrađena je Karta zoniranja podložnosti na klizanje Grada Zagreba na temelju koje je sada poznato da na oko maksimalno 48 posto područja Grada mogu nastati klizišta s obzirom na prirodne preduvjete, a Karta također ukazuje na to i gdje se nalaze ta područja. Također sad je poznato da je 38 posto građevinskog područja smješteno u zonama podložnim na klizanje.
Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr
Foto: Pixabay
Europska svemirska agencija odabrala 17 astronauta iz zemalja članica
Švedski model suzbijanja zaraze, po mnogima kontroverzan, ipak se pokazao kao mudar izbor?
Hoće li ‘delta soj‘ stopirati covid putovnice u Europskoj uniji? Odluka Njemačke razbjesnila Bruxelles
Nikotin štiti od koronavirusa, Francuzi će oboljele liječiti nikotinskim flasterima?