Nerijetko ćete čuti da Splićani svoj grad vole nazivati „najlipšin na svitu“. Da biste dobili savršeni spoj, samo dodajte mentalitet njegovih stanovnika koji su uvijek spremni za pjesmu i šalu…
Zaštitni znakovi grada zasigurno su Dioklecijanova palača i zvonik katedrale svetog Duje. Jednoznačna je to i jedinstvena asocijacija na grad. Gdje još u svijetu imate palaču iz rimskog razdoblja koja odiše životom, a za koju ne trebate plaćati ulaznicu?
O samoj palači šire ćemo nekom drugom prilikom, a sad bismo vas malo upoznali sa zvonikom svetog Duje. Nekako se u priči o palači rijetko spomene priča i o zvoniku…
Splićani su po svom zaštitniku nazvali najstariju katedralu na svijetu i zvonik koji dominira nad starim dijelom grada. Šezdesetak metara visok, sa 6 katova, zvonik se gradio više od 300 godina i jedno je od najvećih graditeljskih postignuća u srednjovjekovnoj Dalmaciji.
Zvonik je sagrađen nad stubištem hrama prenamijenjenog u katedralu. O vremenu gradnje zvonika i njegovim fazama postoje različita mišljenja. Najčešća je pretpostavka da je gradnja zvonika započela u 13. stoljeću, a potom se nastavila u etapama. Za gradnju zvonika najvećim je dijelom bila korištena kamena građa antičkog porijekla. Zvonik je dosljedno građen u romaničkom stilu, a završni, šesti, oktogonalni kat, sagrađen je naknadno, vjerojatno tijekom prve polovice 16. stoljeća.
Zbog svoje iznimne raščlanjenosti i plastičnosti, zvonik se kao cjelina čini poput goleme skulpture.
Do vremena izgradnje novih višekatnica, u drugoj polovici 20. stoljeća, zvonik katedrale bio je najistaknutija splitska vertikala. Dominirao je slikom grada s morske strane, a u slici grada i svijesti ljudi dominira još i danas. Kako je luka smještena nisko u odnosu na cijeli splitski poluotok, zvonik s mnogih mjesta u gradu nije vidljiv, no zato se nad prostorom katedralnog trga Peristila doima još višim i monumentalnijim.
Zvonik je zasigurno bio i ostat će prepoznatljiv vizualni pečat grada. Pokušajte odvojiti Split od slike zvonika ili obrnuto – jednostavno ne ide…
Više u kategoriji: Arhitektura
A. Vlaić, mag. ing. arh.