Vinova loza (Vitis Vinifera L.) je autohtona europska i zapadno azijska vrsta. Rasprostranjena je na svim kontinetima, osim Antartike. Uspijeva na područjima umjerenog toplinskog pojasa gdje se izmjenjuju godišnja doba, sa karakteristikama toplih proljeća i ljeta te hladnih i kišovitih jeseni i zima. Vinova loza kao najrasprostranjenija voćna vrsta u svijetu, koja svojom proizvodnjom nadmašuje sve ostale, ima važan gospodarski značaj.
Jedna od prednosti koju posjeduje vinova loza jest mogućnost uzgoja na područjima gdje ne uspijeva većina drugih kultura (brdoviti tereni, pjeskovita/kamenita tla, krš i dr.) Najviše vinograda nalazi se u Europi (60%), zatim slijedi Azija, Sjeverna i Južna Amerika, Afrika i Oceanija. Ukupna proizvodnja grožđa iznosi oko 62 700 000 tona na godinu.
Paleta proizvoda od grožđa
Osim za proizvodnju vina, grožđe služi i za mnoge druge proizvode. Koristimo ga za potrošnju u svježem stanju, za proizvodnju suhica (grožđica), sokova, mermelada, destilata. Koristi se i kao sirovina u proizvodnji ulja od sjemenki, tanina, antocijana, etanola i dr. Od ukupne proizvodnje grožđa, 25% se potroši za konzumaciju u svježem stanju kao voće. Zbog religioznih razloga ali i povoljnih okolišnih uvjeta za proizvodnju stolnih sorata, na azijskom kontinentu najviše se proizvodi stolno grožđe (50%). Kina, Iran i Turska prednjače u proizvodnji stolnog grožđa. Azija je dominantno područje za proizvodnju suhica, a Turska najveći proizvođač.
Od ukupne proizvodnje grožđa, 10% se upotrijebi za suhice, mermelade, ulje i sl., a najveći dio groža u svijetu se preradi u vino (65%). Godišnje se proizvede 280 000 000 hl vina. Što znači da je vino najvažniji gospodarski proizvod vinove loze.
Vinske sile svijeta.
U proizvodnji vina, Europa je vodeća. Najveće vinske sile svijeta su Francuska, Italija i Španjolska. No veliku ulogu preuzimaju i zemlje Novog svijeta; SAD, Argentina, Austalija, Čile i dr.
Izvoz
Najveći dio vina se potroši u zemljama u kojima se proizvede, a 23% se izveze. Najveći izvoznici su Talijani, Španjolci i Francuzi.
Potrošnja vina u svijetu
Vino je u pojedinim dijelovima svijeta i temelj tradicionalnih prehrambenih navika, stoga jedan prosječan Francuz ili Talijan konzumira više od 50 L vina na godinu, Hrvat 30 L, a jedan stanovnik Luksemburga 57 L na godinu. U SAD potrošnja vina iznosi tek 8 L godišnje po stanovniku, dok je u Kaliforniji i drugim vinogradarskim područjima potrošnja znatno veća.
Više na: www.vinoteka-viola.com / www.wineshop.hr
P. Mimica, mag. ing. agr.