Dvadeset osmo po redu izdanju kulturne i književne manifestacija Knjiga Mediterana svečano je zatvorilo svoj ovogodišnji krug te usustavilo još jedno po redu uspješno i plodonosno okupljanje književnika, umjetnika, istraživača i brojnih drugih zaljubljenika u moć riječi i knjige.
Ovogodišnje izdanje manifestacije Knjiga Mediterana zatvoreno je 1. listopada predstavljanjem dviju reprezentativnih i respektabilnih knjiga te osoba koje su sudjelovale u njihovom nastanku. Prva po redu jest zbornik „Ante Katunarić i Split 1900.- 1935.”, u izdanju Književnog kruga Split, 2016. godina. Zbornik su uredili Ivan Bošković i Tonko Maroević, a na Knjizi Mediterana predstavljali su ga domaćin Josip Vrandečić, Ivo Babić te sam urednik, Ivan Bošković.
Druga knjiga koje je predstavljena i s kojom je zapravo i uokvireno ovogodišnje izdanje Knjige Mediteran jest ujedno i najstarija hrvatska knjiga u rukopisu, a to je „Splitski Evangelijar”. Na Knjizi Mediterana predstavljeno je kritičko izdanje koje su uredili Mirjana Matijević Sokol te Tomislav Galović. Splitski evangelijar izdao je Književni krug Split u suizdavaštvu s Nadbiskupijom splitsko-makarskom. O evangelijaru su na predstavljanju govorili domaćin Nenad Cambj, Miroslav Vidović, Nediljko Ante Ančić, Olga Perić te Mirjana Matijević Sokol.
Knjiga Mediterana raste i buja, stoga je nastavite poticati
Završna riječ i trenutak svečanog zatvaranja još jednog uspješnog izdanja manifestacije Knjiga Mediterana pripala je akademiku Nenadu Cambju čije je vodstvo Književnog kruga Split godinama poticalo te i dalje potiče razvoj i njegovanje lijepe i znanstvene riječi.
Mi smo s današnjim predstavljanjem završili Knjigu Mediterana broj 28 koja je prohujala preko ovih prostora, a njome je prohujalo preko 190 ljudi. Čitav program do kraja je održan te ništa što se nalazi u templijanu nije izostavljeno. Mi smo tijekom ovoga tjedna imali bezbroj predstavljanja, a samo devet knjiga je u izdanju Književnoga kruga. Književni krug ne bježi ni od suizdavaštva o čemu svjedoči i zajedničko izdanje Splitskog envangelijara sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom. Moram napomenuti, suradnja i suizdavaštvo sa spomenutom nadbiskupijom, kao i sa svim našim drugim suizdavačima, samo doprinose jednoj disperziji knjige.
Osim predstavljanja samoga Književnoga kruga, tu su nam gostovali i naši dragi prijatelji, Matica hrvatska iz Dubrovnika, a svjedočili smo i pregledu šibenskog i korčulanskog izdavaštva. Ono što je možda posebna karakteristika ovogodišnje Knjige Mediterana jesu četiri znanstvena skupa: Pomorski Split do početka XX. stoljeća, skup posvećen Cvitu Fiskoniću – 20 godina nakon njegove smrti, 19. skup komparativne povijesti hrvatske književnosti te novi znanstveni skup u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu te Nacionalnom i Sveučilišnom knjižnicom u Splitu i Zagrebu na temu Knjiga i društvo.
Dvadeset deveta Knjiga Mediterana, koja bi se dogodila točno za godinu dana, trebala bi također sadržavati nekoliko izvanrednih znanstvenih priloga. Prilog Književnog kruga trebao bi biti vezan uz Bogdana Radicu, velikog splitskog intelektualca, političara i publicistu. Očekujte ponovno sudjelovanje i katedre za komparativnu književnost iz Zagreba, iako još nisu definirali svoju temu za sljedeću godinu.
Zaključit ću da Knjigu Mediterana svakako trebamo nastaviti budući da ona neprestano raste i buja te predstavlja velika književna i znanstvena djela.
Zahvalio bi svima koji su sudjelovali u organizaciji Knjige Mediterana, svim predstavnicima Književnog kruga i Maruliane, koji su uvelike olakšali svojim radom razvoj i konačan produkt uspješnog programa Knjige Mediterana.
Također bi zahvalio i medijima koji su nas pratili jer i vi svojim radom omogućavate i pomažete da se knjiga proširi u javnosti i postane dostupnija. Zahvaljujem još jednom svim svojim suradnicima i želim da steknu snage da i sljedeće godine nastave voditi Knjigu Mediterana na ovako uspješan način. – zaključio je akademik Nenad Cambj i zatvorio još jedno uspješno izdanje manifestacije Knjiga Mediterana.
