Iako se smatra da naziv mjesta potječe od riječi Trebunj ili Trebić kojima se označuje jesenski bog sunca, ovo područje ima dugu kršćansku povijest čemu svjedoči bogata sakralna baština.
Don Krsto Stošić u svojoj knjizi „Sela šibenskog kotara” piše kako je Tribunj (tada Jurjevgrad) krajem 13. stoljeća za osnivanja šibenske biskupije pripadao župi Ivinj, ali se 1460. g. izdvojio u zasebnu župu.
Najstarija je crkvica Pohoda Blažene Djevice Marije, smještena u Vrtlima i podignuta 1435. g., koja se danas povremeno koristi za izložbe. Misno slavlje održava se samo 8. rujna na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, a crkvica je zaštićeni je spomenik kulture.
Jedan od najprepoznatljivijih motiva Tribunja crkvica je sv. Nikole s pripadajućim starim grobljem smještena na istoimenom brdu unutar mjesta. U Šematizmu šibenske biskupije zabilježeno je da ju je podignuo Šimun Šižgorić 1452. g., ali čini se da nije građena prije 1475. g. zbog nedostataka sredstava. U prošlosti je služila kao župna crkva o čemu svjedoči Običajnik Župne Cerkve S. Nikole u Tribunju, izdan 1860. godine u Zadru.
Na stazi koja vodi do vrha brda postavljene su i uređene kapelice koje u korizmeno vrijeme služe kao postaje križnog puta. Misno slavlje svake se godine održava na blagdan sv. Nikole koji je ujedno zaštitnik mjesta i Općine, a zbog atraktivne lokacije sve više parova iz cijele Hrvatske odlučuje se na vjenčanje upravo unutar te crkvice. I ona je pod zaštitom kao spomenik kulture.
Na poluotoku odmah uz župni dvor stoji crkvica sv. Marije koja datira iz 1732. g., a obnovljena je 2002. g. i danas je Kulturna udruga Tribunj koristi za predstave, izložbe i koncerte. Najmlađa je župna crkva Velike Gospe izgrađena od bijelog kamena u periodu od 1883. – 1885. g. Smještena je u podnožju brda sv. Nikole nasuprot poluotočiću i zaštićena je kao spomenik kulture. Autentičnu sliku i povijesnu raskoš Tribunja na najbolji način, uz zbijene kuće i uske uličice, upotpunjuju bogati sakralni spomenici, zaštićeni i uvijek povijesno zanimljivi.
Izvor: tz-tribunj.hr
D. Šabić