Ujedinjeni narodi (UN) ovlastili su svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) da do 2020. godine upozorava na važnost očuvanja biološke raznolikosti, a WWF Adria, njezin regionalni ured sa sjedištem u Zagrebu, ove godine u središte pozornosti stavlja očuvanje rijeka.
“U skladu s mandatom koji nam je dao UN potrudit ćemo se da kroz naše aktivnosti što veći broj ljudi shvati što je bioraznolikost i zašto nam je ona važna”, istaknula je u razgovoru za Hinu Petra Boić Petrač iz WWF Adrie, koja djeluje u Hrvatskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.
U Hrvatskoj ugroženo 7,4 posto zabilježenih vrsta
Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj su endemi, među kojima je najviše slatkovodnih riba i beskralješnjaka. Temeljem kriterija Međunarodne unije za očuvanje prirode, u Hrvatskoj je status ugroženosti procijenjen za 7,4 posto zabilježenih vrsta.
Najugroženiji su slatkovodne ribe, lišajevi i gljive, a osobito je ugrožena špiljska fauna. Tako je 23,8 posto vrsta ptica gnjezdarica i 14,6 posto vodozemaca i gmazova suočeno s visokim rizikom od izumiranja.
Procjenjuje se da je priroda u Hrvatskoj u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Takvo djelovanje za posljedicu ima prvenstveno fragmentaciju, degradaciju i gubitak staništa.
Izgradnja brana često uzrokuje nepovratni gubitak ekosustava i populacija pojedinih vrsta, posebice slatkovodnih riba, rakova i vretenca.
WWF Adria upozorava na primjer izgradnje brane i akumulacije HE Lešće, čime su degradirana staništa izuzetno osjetljivih vrsta slatkovodnih riba, kao što su mladica, peš, te dunavska paklara. Izgubljeno je i 52 do 58 posto područja rasprostranjenosti endemične vrste carev rakušac.
Cijeli članak možete pročitati na: ezadar.rtl.hr
Foto: Pixabay