U cetinskom kraju odavno postoje vrijednosti koje se prepoznate zbog jedinstvenosti kao što je to viteška igra Sinjska alka, popularno jelo sinjski arambašić, Gotovčeva opera Ero s onoga svijeta iz Vrlike, triljske pastrve i rakovi, otočke žabe, sinjska klapska pisma i tako dalje, no narodna nošnja cetinskog kraja svakako je od posebne važnosti u kulturnom, povijesnom i umjetničkom smislu. Kako to i inače biva, nakit, i nošnje svojim bojama, specifičnim vezovima, tkaninom i ukrasima simbol su pripadnosti jednog naroda na određenom podneblju. Nekada se izrada narodnih nošnji prenosila s generacije na generaciju na članove obitelji. Tako su ženske pripadnice obitelji zahvaljujući stečenom znanju i umijeću ručnog rada izrađivale ovu povijesnu ljepotu, no kako vrijeme prolazi, tradicija i potreba za nošnjama ipak ostaje.
Alka se odvija u nošnji i odorama, kulturno-umjetnička društva bez njih ne mogu, u prigodnim svečanostima ih oblače glumci, pjevači, umjetnici, guslari, diplari, pučki pjevači, klape nošnje se nose na pučkima manifestacijama, one su dio kulturnog naslijeđa, ali i vremena življenja. Nažalost, rijetki su oni koji u dolini rijeke Cetine još uvijek imaju znanje i energiju šivati ove vrijedne odore koje uljepšavaju život ne samo onima koji ih nose nego i nama koji ih gledamo i uživamo u ljepoti izrade i izgleda narodnih nošnji. Kad upitate ove rijetke ljude zlatnih ruku što je to što vas veže za izradu narodnih nošnji, svi će vam kao iz topa reći da je ljubav prema njoj, jer je najljepše vidjeti momka i djevojku u narodnoj nošnji, to je za njih poseban doživljaj. A još kad se uvjerite da su nošnje iz cetinskog kraja među najljepšima, onda vam srce dvostruko naraste. Baš kao i vašem potpisniku redaka.
Više u kategoriji: kultura
D. Šabić, mag.nov.