Akropola je u antičkoj Grčkoj dio grada na uzvisini, strmu brijegu, koji dominira okolicom, utvrđen i opasan kamenim zidinama. Na podnožju akropole nalazi se donji grad. Unutar akropole vladarske su palače, hram ili više njih, posebice hram mjesnoga boga, riznica, obrambene građevine i drugo.
Nadalje, bilo je to sastajalište za vrijeme prigodnih svečanosti, mjesto gdje su se održavale skupštine, suđenja, a u nestabilnim vremenima mjesto okupljanja okolnog stanovništva.
Atenska akropola najpoznatija je akropola stare Grčke te je često zovu samo Akropola. Čini je kompleks antičkih građevina na visokoj ravnoj stijeni, 70 metara visine i 150 m iznad razine mora, čija površina iznosi oko 3 ha.
Tijekom 5. st. dobiva monumentalan izgled i postaje veličanstvenim svetištem. Simbol joj je Partenon, hram božice Atene. Njezin veliki kip, rađen u hrizelefantinskoj tehnici, djelo je kipara Fidije. Dominirao je u hramu, građenome u klasičnom dorskom stilu s 8 stupova na pročeljima i 17 sa svake uzdužne strane. Skulpturalni ukras hrama bile su figuralne kompozicije na zabatima te 92 metope s reljefima. U 6. st. Partenon je pretvoren u crkvu sv. Sofije.
Iako u ruševinama, Atenska akropola i dalje odaje svu ljepotu i sklad klasičnog razdoblja stare Grčke te danas nedvojbeno simbolizira kolijevku europske kulture. Danas su svi vrijedni artefakti pronađeni na tom području smješteni u njenom muzeju koji se nalazi na južnoj padini brda nedaleko Partenona.
Konačno, projekt restauracije Akropole, započet još 1957. godine, danas se bliži svom kraju, što znači da će jedan od najvrednijih spomenika svjetske kulturne baštine, na UNESCO-vom popisu još od 1987. g., ostati očuvan da podsjeća buduće naraštaje na kolijevku europske kulture.
Izvor: Wikipedija, skole.hr
Više u kategoriji: Povijest, kultura
D. Šabić
