Vrgorac se smjestio na strateški važnom prometnom pravcu putova iz unutrašnjosti k moru, na jugoistočnim obroncima planine Biokovo u Dalmatinskoj zagori i u neposrednoj blizini zapadne Hercegovine. Prepoznatljiv je po velikom bardu Tinu Ujeviću, ali i svojim atraktivnim i povijesnim kulama i utvrdama. Najznačajniji kulturni su tvrđava Gradina, stara jezgra grada s kulama koju krase župna crkva, česma i park Duhanske stanice. Vrgoračka tvrđava odigrala je značajnu ulogu u hrvat¬skoj srednjovjekovnoj povijesti. Tvrđava Gradina i okrugla kula Avala obnovljene su pod stručnim nadzorom konzervatora. Torre detta del Principe – Kapetanova, danas Tinova kula, najveća je srednjovjekovna fortifikacijska i stambena građevina. Okosnica je mnogobrojnih kulturnih događaja. Od 1991. godine tradicionalno za rođendan Augustina Tina Ujevića, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika, esejiste, prevoditelja, polemičara i boema 20. stoljeća, održava se sedmodnevna Kulturno-književna manifestacija „S Tinom u Vrgorcu‟ od 30. lipnja do 5. srpnja. Od 1993. godine u Vrgorcu se dodjeljuje prestižna nagrada „Tin Ujević‟ koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika za najuspješniju knjigu poezije protekle godine. U kuli je smještena „književna vitrina‟ današnjih dobitnika Tinove nagrade i sudionika spomenute kulturno-književne manifestacije.
U galeriji Tinove kule uz donaciju umjetničkih djela „Theater¬windspiel‟ iz Berlina prigodno se organiziraju izložbe stranih i domaćih umjetnika. Nekadašnja kula bega Cukarinovića, danas Fratarska kula, obnovljena je i preuređena u muzej u kojem je smještena župna zbirka sakralnih predmeta i dokumenata te originalni križ s groba Tina Ujevića. Pakerova kula pripala je sklopu staračkog doma Imakulate u izgradnji, a koju vode časne sestre. Spomenik Tina, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, postavljen je 1991. godine povodom 100-e obljetnice pjesnikova rođenja. Osim obnovljenih kula zaštićenu staru jezgru krasi župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije koja spada u II. kategoriju spomenika kulturne baštine. Uz današnju staru srednjovjekovnu crkvu za vrijeme turske vladavine sagrađen je minaret. U oltaru župne crkve se nalazi italobizantska Madona, dok je druga vrijedna slika Madone bizantsko Umilenije s grčkim natpisima smještena u župnoj zbirci. Prema predaji, sliku je nabavio vrgorački junak i serdar Rade Miletić čiji se grob nalazi u istoimenoj crkvi. U crkvi se nalazi i grob mučenika fra Ivana Rozića. I još mnoštvo toga… što ćete otkriti kad dođete u ovaj grad.
Izvor: TZ Vrgorac
D. Šabić