Umjetna inteligencija i robotika nezaobilazni su u poljoprivredi novog doba. AI već sada diktira i kontrolira toplinu, svjetlost i vodu potrebnu usjevima. A to je tek početak…
Uz to, tradicionalna poljoprivreda pod stalim je pritiskom klimatskih promjena, nedostatka radne snage i sve veće potražnje za sve više hrane. Sve je manje plodnog tla i sve je manje vode, a postojeća polje jednostavno ne mogu prehraniti rastuću svjetsku populaciju.
VERTIKALNA POLJOPRIVREDA
Ulaganja u takozvanu vertikalnu poljoprivredu, o kojoj je lani pisao Bug, za koju se dugo govorilo da je preskupa, dosegla su rekordne razine. Samo u prva dva tromjesečja prošle godine uloženo je 2,2 milijarde dolara, u odnosu na 2,7 milijardi dolara koliko je uloženo u cijeloj 2019. Te brojke nastavit će rasti.
Kako LED tehnologije i računalna snaga pojeftinjuju i postaju učinkovitije, uzgoj u zatvorenom donosi sve veće prinose. Mogućnost kontrole klime, patogena i vremenskih prilika u zatvorenim uvjetima omogućit će uzgoj sve konzistentnijih i aromatičnijih usjeva, najavljuje struka.
Umjetnom inteligencijom služi se i Plenty, agrotehnološki startup iz San Francisca. Njihova farma prostire se na samo dva hektara no to ih ne sprečava da voće i povrće ubiru na čak 720 hektara.
Plenty će se uskoro proširiti na 430 trgovina u Kaliforniji, a nadaju se i da će uskoro izgraditi više vertikalnih farmi po cijelom svijetu. Njihov projekt klimatski kontroliranih vertikalnih farmi već je privukao 400 milijuna dolara koliko su u startup uložili bivši predsjednik Googlea Eric Schmidt, Amazonov gazda Jeff Bezos i SoftBank. Budućnost je, čini se, vertikalna.
Cijeli članak možete pročitati na: bug.hr