Nikola Tavelić, potomak stare hrvatske plemićke obitelji Tavelić, rodio se u Šibeniku, gradu na obali Jadrana.
Stupio je u franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića. Godine 1365. zaređen je za svećenika nakon čega je kao misionar otišao u Bosnu gdje je proveo 12 godina. Nakon toga odlazi u misiju u Palestinu s fra Deodatom, fra Petrom iz Francuske i fra Stjepanom iz Cunea (Italija) gdje se istaknuo svojim društvenim i humanističkim radom.
Bio je prvi hrvatski svetac, franjevac, mučenik. U Europi su ga počeli slaviti od 14. studenoga 1391. g., a naročito u njegovom rodnom kraju. U crkvenim knjigama piše da je Papa Lav XIII. odobrio štovanje Nikole Tavelića 1889. g. na molbu šibenskog biskupa J. Fosca. S vremenom se raširilo Nikolino štovanje, a rad na kanonizaciji sretno je završen i papa Pavao VI. proglašava ga svetim u Rimu 1970. godine.
Dodajmo kako veliku zaslugu za njegovu kanonizaciju ima poznati hrvatski kanonist fra Ante Crnica koji se intenzivno angažirao od 1958. godine.
Sv. Nikoli Taveliću podignute su crkve i oltari u domovini (Krnjevo-Rijeka, Vinjani Donji, Lišane Ostrovičke, Kustošija- Zagreb, Županja, Slavonski Brod, Šibenik) i po svim kontinentima, a pisci i umjetnici ovjekovječili su njegov lik (kipovi, slike, književna i glazbena djela). Godine 1937. hrvatski katolici podigli su mu oltar u Jeruzalemu unutar češke kapelice na obronku Maslinske gore. Danas tu kapelicu više nije moguće posjetiti jer se nalazi unutar diplomatskog sjedišta delegata Svete Stolice za Jeruzalem.
Blagdan zaštitnika hrvatskoga naroda slavimo 14. studenoga. Vrijedno se prisjetiti mnogih društveno korisnih i humanih djela sv. Nikole Tavelića na dobrobit ljudi i cjelokupnog društva.
Više u kategoriji: Osobe; Život
D. Šabić, mag. nov.