Kineski zid građevina je u čijoj je izgradnji sudjelovao najveći broj radnika. Dug je 6520 km. Govorilo se kako su američki astronauti koji su bili na Mjesecu izjavili da je to jedina građevina koju je načinila ljudska ruka i koja je vidljiva s Mjeseca, i to golim okom.
Bilo bi pogrešno smatrati da je Kineski zid neprekidan bedem za obranu od ostatka svijeta. Njegova osnovna svrha bila je obrana od napada sa sjevera. Najprije su sagrađeni dijelovi na sjeveru Kine koji su štitili seljake na plodnim poljima središnje Kine. Začudna gradnja Kineskog zida započela je u 3. stoljeću prije Krista za vladavine Qin Shihuanga, prvog kineskog cara.
Gradnja zida završila je u 17. stoljeću poslije Krista, što znači da je zid građen punih 20 stoljeća. Građevina je prešla planine i doline. Građevinski materijal trebalo je dopremati po velikim vrućinama i hladnoćama. Zid je visok 10 metara, a širok 9 metara. U vrijeme gradnje kad je na vlasti bio Qin Shihuang, zid je gradilo oko 2 000 000 ljudi. Ako u blizini nije bilo prirodnog kamena, pekla bi se opeka. Također, upotrebljavala se glina, a u pustinji Gobi zid se punio šljunkom, pijeskom, grančicama sa stabla tamariski i rogozom. Na mjestima gdje je zid prelazio preko bijelih brzaca ili riječnih delta, bilo je potrebno mnogo pozornosti i vještine pa su na tim područjima radili strpljivi i vješti ljudi. Na svakih 100-200 metara podignuta je osmatračnica. Ukupno ih ima oko 20 000. Dimni signali ili zastavice upotrebljavali su se za upozoravanje drugih
vojnika. Vojska se mogla puno brže kretati po popločanim cestama. Unatoč novoj prepreci, mongolski vojskovođa Džingis-kan i njegovi konjanici uspješno su ušli u Kinu 1211. godine. Postao je simbolom nacionalnog jedinstva. Iako je trebao spriječiti prodor stranaca, danas je potpuno drugačije. Postao je najveća kineska turistička atrakcija. Turisti iz cijeloga svijeta navode Kineski zid kao jednu od najzanimljivijih turističkih destinacija. Po osnivanju Narodne Republike Kine, poduzete su neophodne mjere zaštite Kineskog zida od daljnjeg propadanja. Zid je stavljen pod zaštitu države 1961. godine. Rekonstrukcija je obavljena najviše u oblasti Ba-da-ling, prolazu Šang-hai i prolazu Đija-ji. Godine 1987. Kineski zid uvršten je na popis svjetske baštine pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
D. Šabić