Potaknut istraživačkim arheološkim iskapanjima liburnsko-rimskog naselja i nekropole na brdu Velika Mrdakovica, koja su dala izuzetno vrijedne i raritetne rezultate, Grad Vodice je podnio zahtjev da se cijelo brdo s ostacima naselja, nekropole i rimske cisterne koja se nalazi u neposrednoj blizini ostataka naselja, ujedini u jedan lokalitet kao zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog interesa. Rješenjem Ministarstva kulture, Velika Mrdakovica je upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara čime joj je dan status zaštićenog spomenika kulture. Prvo sustavno arheološko istraživanje Velike Mrdakovice provedeno je u razdoblju od 1969. do 1974. godine pod vodstvom arheologa Zdenka Brusića. Tada je istražen dio gradinskog naselja i nekropole na južnim obroncima brda i otkriveno 130 inhumiranih ukopa koje datiramo od 4. do 1. st. prije Krista i paljevinskih ukopa iz 1. i 2. stoljeća. Prapovijesni helenistički grobovi rađeni u suhozidu od pravilno tesanog kamena sadržavali su reljefno ukrašene keramičke posude uvezene s grčkih kolonija na Jadranu, dok je antički keramički, jantarni i stakleni materijal uvezen iz cijenjenih rimskih proizvodnih središta u sjevernoj i srednjoj Italiji, južnogalskih te sirijsko-palestinskih radionica, što ukazuje na razvijene trgovinske veze koje je tadašnje stanovništvo Mrdakovice uspostavilo s prekomorskim i regionalnim susjedima.
Arheološka istraživanja nekropole ponovno su započeta 2011. godine pod vodstvom arheologa Tonija Brajkovića, kustosa antičke zbirke Muzeja grada Šibenika i otada kontinuirano traju. Istraženo je osam sondi ili 270 m² nekropole i otkriveno 15 novih grobova, od kojih je 14 iz rimskog, a samo jedan iz helenističkog doba.
Početkom godine otkopana je i 1/5 gradinskog naselja iz prapovijesti i rimskog doba. Otkriveno je da je naselje bilo utvrđeno dvostrukim bedemima; vanjski se nalazi na oko 2/3 visine brda, izgrađen je od neobrađenog kamena, dok je unutarnji izgrađen od priklesanog megalitskog kamena. Prostor unutar bedema bio je potpuno urbaniziran, a prema nalazima može se zaključiti da je naselje prestalo postojati u 3. stoljeću. Ovo vrlo vrijedno arheološko nalazište, odnedavno kao jedinstveno kulturno dobro, Vodice će znati iskoristiti i ponuditi na karti posjeta svojih povijesnih lokaliteta, brojnim stranim i domaćim gostima, povjesničarima i svima koji pohode turistički gradić koji osobito ljeti ruši sve rekorde posjećenosti.
Više u kategoriji: Kulturna baština; Turizam
Izvor i foto: vodice.hr
D. Šabić, mag. nov.
Velika Mrdakovica i rimska cisterna kulturno dobro i meka za turiste…
