Apolitični

Umijeće slušanja – aktivni dio komunikacije

Umijeće slušanja podrazumijeva mnogo toga: suzdržati se od zijevanja kad vam se zijeva, ne osvrtati se neprekidno oko sebe, truditi se što je više moguće da ne upadate u riječ, a ako se želite suprotstaviti, učinite to delikatno. Ne pretjerujte s klimanjem glavom kako biste pokazali da obraćate pozornost, ne ubacujte se svaki trenutak sa „Naravno!”, „Imaš pravo!”, „Tako je!”, jer je to dokaz da zapravo ne slušate sugovornika.
„Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti“, jednom je netko rekao.
Kada razmišljamo o umijeću slušanja, dobro se sjetiti latinske poslovice koja kaže:
Lako je naći ljude koji će satima pričati o sebi i o svojim temama, a mnogo je teže naći one koji su spremni, voljni ili koji imaju vremena da vas satima slušaju.
Ovo nas navodi na dva razmišljanja: prvo, ne iskušavajte strpljenje onoga tko vas sluša jer to čini možda posljednji put i drugo, budite spremni slušati drugoga.
Većina ljudi smatra da je slušanje nešto što se samo po sebi podrazumijeva, to je zbog toga što sposobnost komuniciranja vežu uz sposobnost govorenja, iako je za dobru komunikaciju podjednako važno znati dobro slušati i dobro govoriti.

Postoje momenti kada možemo slušati, a da zapravo ne čujemo što nam se govori ili možemo čuti ono što sugovornik nije rekao. U takvim situacijama naša pozornost očigledno je bila usmjerena na nešto drugo.

Slušanje kao komunikacijska vještina uključuje usmjeravanje pozornosti, interpretiranje i pamćenje onoga što smo zaista čuli. Dakle, dolazimo do definicije aktivnog slušanja što znači slušati usredotočeno, slušati s empatijom i prihvaćanjem druge osobe, te slušati odgovorno. Stručnjaci za komunikaciju često ističu da gdjegod se ljudi nađu zajedno, nastoje biti slušani, međutim, vrlo su rijetko slušani jer osoba koju nastoje pridobiti da ih sluša, vrlo nestrpljivo čeka šansu da – bude slušana.

Postoje i neke zakonitosti kad uistinu želite slušati sugovornika, a to su:
Odlučite da ćete slušati
Na početku razgovora recite sami sebi «Sad ću slušati».Već sama ta nakana poboljšat će vašu sposobnost slušanja.
Gledajte sugovornika u oči
Ukoliko govorite ne gledajući sugovornika u oči, najvjerojatnije će pomisliti kako ste nezainteresirani, distancirani ili da nešto skrivate.
Ljudi procjenjuju po vašim očima
U razgovor unesite i neke neverbalne znakove poput klimanja glavom ili govorom tijela.
Pitajte
Razmišljajte o onome što čujete i postavljajte pitanja. Tako si možete razjasniti neke stvari koje niste dobro razumjeli, a i dajete sugovorniku do znanja da ga stvarno slušate.
Parafrazirajte
Parafraziranje znači vlastitim riječima ponoviti ono što ste čuli npr. «Ako sam vas dobro razumio, vi kažete da…?» ili «znači li to da…?». Ovo vam pomaže da uvidite koliko ste pozorno sugovornika slušali i razumjeli.
Nemojte previše govoriti
Većina ljudi radije govori, nego sluša. Koliko puta ste se uhvatili ne slušajući nego razmišljajući što ćete reći kada druga osoba prestane govoriti. Ako vam je cilj slušati, nemojte govoriti jer je to nemoguće u isto vrijeme.
Nemojte prekidati
To se obično doživljava kao omalovažavanje, neuvažavanje i osobni napad.
Iskoristite šutnju
Većina ljudi teško podnosi periode šutnje i želi ih što prije prekinuti. Periodi šutnje nisu loši jer vam mogu pomoći da razmislite ili pak date drugoj osobi šansu da kaže nešto za što joj treba vremena.
Izbjegavajte pokrete koji ometaju
Dok slušate, ne gledajte na sat, ne listajte papire.

Sve to govori kako vam nije stalo do osobe i što ona govori, dosadno vam je i da najvjerojatnije nećete čuti sve što vam kaže. Postoje različita mišljenja o teoriji slušanja. Neki smatraju da je to zato što je tempo govorenja sporiji od tempa slušanja. Prema istraživanjima, prosječna osoba govori tempom od 100 – 140 riječi u minuti, dok sluša tempom od 600 riječi u minuti. Tako slušatelju ostaje mnogo vremena za vlastite misli. Drugi smatraju da je stvar u vlastitoj procjeni pojedinca, vjeruje li da može čuti nešto korisno ili ako mu se čini nezanimljivo, dosadno i nerazumljivo, da uopće neće ulagati napore da se usredotoči.

Slušanje svakako možemo i popraviti na nekoliko načina:

Vizualizacija – ono što slušate pokušajte vizualizirati.
Logičko slušanje – pratite strukturu govora i pokušajte uvidjeti ako je nešto propušteno ili krivo rečeno.
Predviđanje – probajte predvidjeti što će sugovornik reći.

U svakodnevnom životu loše slušanje je češće pravilo nego izuzetak. Ponekad mi loše slušamo druge ljude i rijetko to zapažamo, ali često uočavamo da druga osoba ne sluša nas.
Svakako je bogatstvo komunikacije naučiti i znati slušati. Neka vam Umijeće slušanja unaprijedi vašu osobnu komunikaciju.

Najbolji govori

su govori

koje je čovjek slušao

Pjesnik Jure Brekalo

D. Šabić