Na primjer, udio solarne energije u ulaganjima proporcionalno je porastao za 24 posto, dok je zeleni vodik porastao za 64 postzo. Hvatanje, iskorištavanje i skladištenje ugljika poraslo je za 39 posto od prošle godine iako još uvijek predstavlja manje od dva posto ukupnog financiranja klimatskih tehnologija. Udio kapitala koji se ulaže u tehnologije s relativno nižim potencijalom za smanjenje emisija je pao, te se proporcionalni udio ulaganja u laka baterijska električna vozila smanjio za 50 posto od prošle godine, a ulaganja u mikromobilnost za 38 posto. Doduše, područje mobilnosti u svojim različitim oblicima još uvijek čini 45 posto ulaganja.
Analiza pokazuje da su posljednjih godina investitori sve manje zainteresirani za sklapanje transakcija u ranoj fazi razvoja projekta i okreću se prema sklapanju transakcija u srednjoj fazi, a razlozi za to uključuju izazove oko prilagođavanja ili implementacije klimatskih tehnologija za koje su potrebna velika ulaganja, kao i izazovno makroekonomsko okruženje. Transakcije u ranoj fazi razvoja projekta činila su više od dvije trećine svih transakcija na području klimatskih tehnologija u 2018. i 2019., da bi ove godine pala na oko 47 posto. Bez obzira na izazovne tržišne pokazatelje, u 2023. također je zabilježen stalan priljev investitora koji prvi put ulažu u klimatske tehnologije, naglašavajući činjenicu da je industrija u cjelini i dalje atraktivna.
Cijeli članak možete pročitati na: ictbusiness.info
Foto: Pexels.com – Photo by Pixabay: https://www.pexels.com/photo/alternative-alternative-energy-clouds-eco-energy-433308/