Da, svjetske pa i hrvatske brojke govore da se za liječenje raka troši sve više a da učinak ne slijedi tu činjenicu. Milijarde dolara, eura, kuna plaćaju se za sve skuplje terapije, ali tu potrošnju ne prati i očekivani pad smrtnosti od zloćudnih bolesti. I dok farmaceutska industrija optimistično uvjerava da dobiva bitku s rakom, stvarnost je uvjerljivo demantira.
Primjerice, jedno od istraživanja pokazalo je da su čak 72 nova lijeka za liječenje zloćudnih bolesti, koje je tijekom desetak godina odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), produljilo život oboljelih za samo 2,1 mjesec! No, u istom razdoblju samo u SAD-u troškovi za liječenje raka porasli su za 40 posto i dostigli 175 milijardi dolara.
I Hrvatska se ‘trudi’ pratiti zbivanja na svjetskoj farmaceutskoj sceni pa je u samo tri godine udvostručena potrošnja fonda za skupe lijekove u kojem je najveći dio kolača upravo onaj onkološki. Gotovo dvije i pol milijarde kuna troši se u onkologiji.
“Senzacionalni” novi lijekovi
Baš ta činjenica da ‘senzacionalni’ novi lijekovi za liječenje raka ne polučuju očekivane rezultate, sve je češće razlog da stručnjaci preispituju ogromni jaz između tvrdnji farma industrije i medicinske stvarnosti odnosno preživljavanja oboljelih od raka. Nedavno je na tu temu objavljen članak u časopisu Scientific American koji problematizira upravo činjenica da je lijekova za liječenje raka sve više, da su sve skupljim a da epidemiološki podaci ne prate isto ‘ushićenje’.
Da nove terapije protiv raka još nisu od tolike koristi za ‘velike’ brojke odnosno za pozitivu u epidemiološkim podacima potvrđuje i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. Stjepko Pleština.
“Svakih desetak godina dogodi se značajan napredak u liječenju raka na razini pojedinca, ali ne i u epidemiološkoj slici. Činjenica je da su Amerikanci na velikom broju pacijenata dokazali da se produljenje života prosječno novom terapijom povećalo dva mjeseca u prosjeku, ali u ukupnoj populaciji s napretkom liječenja određenog raka nije se promijenilo ništa. Primjerice, kod liječenja melanoma uvođenjem imunološke terapije napravljena je revolucija jer je dio bolesnika postao izlječiv. U raku pluća do prije nekoliko godina umirali su svi oboljeli s metastatskom bolešću. Sad to nije slučaj. Međutim, kad se pogleda ukupna smrtnost od raka pluća u Hrvatskoj, nije se promijenilo ništa”, kaže prof. dr. Pleština.
Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr
Foto: Pixabay