Zasićenost tržišta, kako svjetskog tako i hrvatskog, brojnim komercijalnim vinskim sortama utječe na osiromašenje nacionalnog asortimana i potiče nestanak mnogih rijetkih, lokalno važnih sorti, ali dovodi i do pojave novih trendova na području vinogradarstva i vinarstva.
Novi trendovi određeni su potraživanjima potrošača koji se u novije vrijeme sve više okreću kvaliteti, ekološkim vinima. Jedan od noviteta vinskog svijeta potražnja je vina od autohtonih sorti.
Proizvođači se prilagođavaju tržištu i trendovima te su zaštita i revitalizacija starih, tradicionalnih sorti rezultat toga.
Novi trendovi pogoduju vinogradarskoj baštini i vinskoj kulturi. Iako trend nestajanja sorti još traje, na dobrom smo putu k očuvanju i širenju prirodnog blaga.
Broj sorti vinove loze teško je utvrditi zbog njihovog velikog broja i brojnih sinonima. Procjenjuje se da postoji 10 000 različitih kultivara vinove loze, od kojih oko 2 000 možemo pronaći u proizvodnim nasadima, a tek 200 sorti možemo smatrati gospodarski važnima.
Hrvatska se zaista može pohvaliti raznolikošću autohtonih kultivara vinove loze. Smatra se da ih ima 120. Malvasija dubrovačka spominje se u 14. stoljeću, Tribidrag (Crljenak kaštelanski) u 16. stoljeću, a Plavac mali spominje se početkom 19. stoljeća. U Ampelografskom atlasu Stjepana Bulića iz 1949. g., opisano je 200 sorti, tad poznatih samo na području Dalmacije.
Vidljivo je da Hrvatska ima jako dugu vinogradarsku povijest i uvelike pridodaje značaju svjetskog vinskog asortimana kao malo koja zemlja.
Stoga, kad vam idućeg puta pod ruku dođe butelja vina Moslavca, Plavine, Debita, Lasine, Grka, Maraštine ili nekog drugog vinskog kultivara, dajte joj priliku, nećete se razočarati. Time ste ujedno i pripomogli očuvanju hrvatske izvornosti i autohtonosti.
P. Mimica