Vraćajući vrijeme unatrag i razmišljajući o tradicijskim zanimanjima prelijepe Korčule, ubrzo ćemo se uvjeriti kako izranjaju zanimanja poput brodogradnje, kamenoklesarstva, vinogradarstva, maslinarstva, ribarstva i pomorstva.
Nekada su se na vrhu liste tradicijskih poslova nalazili kamenoklesarstvo, šumarstvo i obrada drva, no s vremenom su nestajali pa danas gube na važnosti. Tako se, primjerice, kamenoklesarstvom bavi tek 50-ak Korčulana.
Strop središnjeg broda korčulanske katedrale sv. Marka podsjeća na unutrašnjost broda i veza je s tradicionalnim korčulanskim zanatom – brodogradnjom.
Tradicionalna gradnja brodova od domaćeg drva, što je već od antičkih vremena predstavljalo najvažniji proizvod otoka, zamijenjena je gradnjom u željezu, s manjim brodogradilištima u Korčuli i Blatu, te u stakloplastici na drugoj strani Korčule u Veloj Luci.
Potvrđeno je kako su Korčulani sposobni i cijenjeni pomorci koji plove pod hrvatskom zastavom i zastavama drugih pomorskih nacija.
Nadalje, riječ je i o najznačajnijoj hrvatskoj maslinarskoj regiji, a ulje – proizvedeno na tradicionalan način – jedan je od poznatijih proizvoda otoka.
Od antičkih vremena do sredine 20. stoljeća Korčulani su umješno i uspješno obrađivali i prodavali svoj kamen po cijelom Jadranu. Tako je lijepo znati da se visokovrijedni vapnenac s Korčule nalazi ugrađen i u najpoznatije građevine svijeta poput crkve Aja Sophia u Istanbulu, parlamenta u Beču, vijećnice u Stockholmu itd. Od njega su izgrađene najljepše javne i privatne zgrade dalmatinskih gradova poput Dubrovnika, Hvara, Kotora. Zahvaljujući vještoj obradi kamena, ova tisućljetna tradicija na pozornicu suvremene hrvatske kulture iznjedrila je, uz najvećega Frana Kršinića, i brojne druge kipare iz Korčule, Lumbarde i Žrnova – Radicu, Pallavicinija, Trpimira Ivančevića, braću Lozica, Steccu, Radovanovića, Jurjević-Kneza, Duhovića i dr.
Podsjetimo još kako je Vrnik s istoimenim selom najstariji i najglasovitiji korčulanski kamenolom. U slikovitom selu danas živi svega nekoliko obitelji koje iznajmljuju sobe i stanove turistima, a na otoku se nalazi 29 kamenoloma.
Sva ova zanimanja utkana su u život Korčulana koji generacijski prenose radne vrijednosti tradicijskih zanimanja koji će se, bar se nadamo, s ljubavlju proširiti.
D. Šabić