Posjetitelji iz cijelog svijeta su uspomena na daleka stoljeća kroz izvođenje mačevalačkog plesa moreške i lančanih plesova s mačevima kumpanije (kumpanjije) i moštre.
Tradicionalni pesovi s mačevima
Posebnost grada Korčule i šest mjesta na otoku Korčuli jednistveni su plesovi s mačevima. Plesovi se tradicionalno izvode u dane svetaca – zaštitnika Grada Korčule i mjesta u kojima se izvode kumpanija/ kumpanjija i moštra te tijekom ljetnih mjeseci u turističkoj sezoni.
Igre s mačevima – kumpan(j)iju i moštru, prati muzički instrument „mišnjica“ (mijeh) i bubanj dok se moreška izvodi uz pratnju limene glazbe.
Nakon izvedbe igre s mačevima u mjestima na otoku, uslijedi starinski ples koji plešu djevojke i mladići.
Ovaj ples se naziva stari bali ili tanac, a izvodi se uz pratnju mišnjica. Tijekom 18. i 19.stoljeća nastali su plesovi četvorka, vals, polka i manfrina, a i danas se izvode uz pratnju harmonike. Pregledu događanja obuhvaća sva mjesta na području Grada Korčule – grad Korčulu, Račišće, Žrnovo, Pupnat i Čaru.
Mačevalačka igra – Grad Korčula
Mačevalačka igra moreška izvodi se redovito tijekom ljetnih mjeseci i na blagdan sv. Todora, zaštitnika Grada Korčule (29. srpnja). Dokumenti sa sigurnošću potvrđuju izvođenje moreške u 17. stoljeću, iako se pretpostavlja da je ova mačevalačka igra poječe još iz 16. stoljeća, a vezuje se za vježbanje tehnike mačevanja. Priča je dijaloški organizirana i prati radnju u kojoj Moro (arapski kralj) otima ljepoticu Bulu nakon čega sijedi borba vojski crnoga i bijelog kralja. Moreška se sastoji od sedam kolapa (udara – plesnih figura) i završava oslobađanjem bule i povratka Bule voljenom Osmanu (turskom kralju).
Moreška je nastala prema uzoru na kulturne trendove europskih gradova tog vremena i izvođenja običaja i glazbe. Danas se izvodi uz pratnju limene glazbe, a kompoziciju za morešku je napisao g. Krsto Odak (20. st.).
Lančani plesovi
Kumpanija, kumpanjija i moštra se izvode u mjestima na otoku Korčuli (Žrnovo, Pupnat, Čara, Smokvica, Blato i Vela Luka) s vrstom mačeva koji datiraju iz 16. i 17. stoljeća. Skupina se sastoji od alfira (barjaktara) i izvođača-kumpanjola ili moštranata koji plešu s mačem, a predvodi ih kapetan (kapitan). Izvedba započinjem dijalogom kojim kapitan traži dopuštenje od glavara za izvođenje „plesa od boja“. Kapitan predvodi koordinirane formacije lančanog plesa (kolapi) s mačevima u kojem svaki izvođač drži vrh mača susjednog kumpanjola/moštranta. Nakon niza povezanih figura slijede žustri pokreti mačevima kojima kumpanjoli/moštranti dokazuju svoju vještinu.
Lančani ples s mačevima, kumpanija i moštra izvode se uz pratnju mišnjica i bubnja.
Svjetovne tradicije Korčule dio su bogate kulturne i povijesne baštine koju uživaju i predstavljaju naši Korčulani, posebno kada ih izvode pred domaćim i stranim gostima za vrijeme njihova posjeta bisernom otoku Korčula.
D. Šabić