Otpuštanje kemikalija u gornje slojeve zemljine atmosfere kako bi se odbilo sunčevo zračenje od Zemlje moglo bi biti jedan od načina borbe protiv galopirajućih klimatskih promjena, kažu znanstvenici, no upozoravaju kako tu kontroverznu tehniku “geoinženjeringa” prati niz rizika.
Među njima je i onaj da bi nagli prekid unosa kemikalija u atmosferu rezultirao značajnim toplinskim skokom koji bi na planetu mogao imati pogubne učinke na biljke i životinje, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak.
“Ako bi se geoinženjering ikad naglo prekinuo to bi bilo pogubno. Stoga biste morali biti sigurni da se može postupno prekidati a lako je zamisliti scenarije u kojima bi se to onemogućilo”, kaže koautor Alan Robock iz odjela za ekološke znanosti sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.
Među njima su ratovi, teroristički napadi na postrojenja koja izvode prskanje atmosfere ili političke odluke, navodi se su studiji.
“Zamislite velike suše ili poplave u svijetu za koje bi bio okrivljen geoinženjering i zahtjeve da se to zaustavi. Možemo li to ikad riskirati?”, upitao je znanstvenik.
Istraživanje “geoinženjeringa” – tehnike kojom bi se moglo boriti s klimatskim promjenama umjetnim modificiranjem toga koliko Zemlja odbija sunčevo zračenje ili izvlačenja viška ugljičnog dioksida iz atmosfere i njegova skladištenja modeli su koji dobivaju na značenju što se svijet više približava onome što se smatra relativno sigurnom granicom klimatskih promjena.
Temeljem Pariškog sporazuma zemlje su obećale održavati globalno zatopljenje na do dva stupnja Celzija iznad temperatura u vrijeme industrijskog doba s ciljem da to bude ne više od 1,5 stupnja Celzija.
Ukoliko nacionalni planovi za ograničavanje emisije stakleničkih plinova ne budu brzo doneseni Zemlja će se zagrijati za najmanje tri stupnja Celzija do kraja stoljeća – što je razina koja bi mogla otopiti većinu svjetskog leda i izazvati slabije usjeve, ekstremno vrijeme i porast razina mora.
Zemlja se već zagrijala više od jednog stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje i to zatopljenje odgovorno je za prošlogodišnje razorne uragane, suše i poplave.
Cijeli članak možete pročitati na: ipress.rtl.hr
Foto: Shutterstock