Svjetski dan šuma, 21. ožujka, čuvajmo naše šume
Naglašavaju kako u Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema
Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka kako bi se istaknula važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta, a ove godine tema je “Šume i energija”.
Šume se često od milja nazivaju “zelenim tvornicama” jer, uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čistu vodu, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, spriječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti, ističu u Hrvatskim šumama. Osim toga, šume su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima, uza sve navedeno, daju i hranu.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas posvuda ugrožene zbog lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč nastojanjima da se smanji ispuštanje plinova s učinkom staklenika u atmosferu, upozoravaju u Hrvatskim šumama.
Naglašavaju kako u Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u Hrvatskoj, tvrde, gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi iskorištavaju u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se na godinu siječe manje drva nego što je prirast. Tako se kontinuirano održava prirodna ravnoteža.
Šume i šumsko zemljište prostiru se na 47 posto kopnene površine Hrvatske. Od toga je 78 posto u vlasništvu Republike Hrvatske, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika hrvatskih šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor neke su od vrsta koje čine hrvatske šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podneblju.
“No, sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj te pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju mnoge rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume”, poručuju iz Hrvatskih šuma.
