Sveti Dujam, ili kako ga popularno Splićani zovu sveti Duje, mučenik iz 3. stoljeća, svakako je duhovna vertikala grada Splita, kojemu je on zaštitnik. Na njegov blagdan 7. svibnja, ritualno se otvara raka u splitskoj prvostolnici i, praćena pjesmom i insignijama župa i bratovština, kreće veličanstvena procesija s njegovim moćima užom gradskom jezgrom s misnim slavljem i propovijedi, nekad u katedrali ili pred njom, a danas na splitskoj Rivi.
Blagdan sv. Dujma najvrednija je splitska tradicija, pojam vjere u gradu koji ga je izabrao za svog sveca zaštitnika i postavio mu kosti u prvostolnici, jednoj od najstarijih katedrala na svijetu. Prisjetimo se, sv. Dujam bio je biskup u Solinu, a žrtvu za vjeru podnio je, po tradiciji, 304. godine za vladavine cara Dioklecijana, koji je upravo nedaleko Salone, na mjestu današnjeg Splita, podizao veličanstvenu palaču za odmor i ukopište. Sudbina je htjela da upravo carski mauzolej postade svetište careve žrtve, grobnica mjesto slavlja života i vjere, da se careve kosti raznesu i sarkofag raskomada, a relikvije sv. Dujma postanu svetinja.
Kroz stoljeća, svecu se obraćao puk, ali i brojni umjetnici, glazbenici, osobito u likovnoj umjetnosti.
Istaknimo primjerom kako je u prvom hrvatskom oratoriju splitski skladatelj Julije Bajamonti krajem 18. stoljeća glazbeno obradio prijenos Dujmovih kostiju; svecu u čast ispjevane su i skladane mnoge pjesme najčešće himničke naravi, a od napisanih svečevih životopisa najpoznatiji je onaj iz pera Dubrovčanina Ivana Dražića. Dodajmo kako crkve svetog Dujma nalazimo po cijelom istočnom Jadranu, a njegove slike našle su svoj dom po Europi pa čak i u Rimu i Sankt Petersburgu. I na Pašmanu se nalaze crkva i franjevački samostan sv. Dujma, ali najpoznatiji je ipak kao zaštitnik grada pod Marjanom.
„Zdravo, Dujme mučeniče, Splita grada zaštitniče!“ tako Splićani stoljećima zazivaju ovog sveca, jer nas on poziva da svjedočimo vjeru te nam pruža ohrabrenje i utjehu.
I zato je splitska Riva na njegov dan ispunjena velikim brojem vjernika u svečanoj procesiji s misnim slavljem koje ove godine predvodi nadbiskup đakovački Đuro Hranić.
Stoga, „na dobro vam došla Sudamja“!
D. Šabić, mag. nov.