Kina je prije nekoliko dana lansirala raketu s troje astronauta na šestomjesečnu misiju kako bi nadgledali ključno razdoblje izgradnje njezine svemirske stanice, čiji bi konačni moduli trebali biti lansirani u idućim mjesecima. Svemirska postaja, kada bude dovršena krajem godine, predstavljat će značajnu prekretnicu u kineskom svemirskom programu starom svega tri desetljeća, ali i označiti početak stalnog boravka Kineza u svemiru. Kina, naime, ima za cilj postati najveća svjetska svemirska sila do 2045., neposredno prije 100. godišnjice Narodne Republike.
To se sigurno neće svidjeti njezinu samoprozvanom takmacu SAD-u, čija je Obrambena obavještajna agencija u svom travanjskom izvješću “Izazovi sigurnosti u svemiru” objavila: “Kao i na Zemlji, Kina i Rusija predstavljaju najveću prijetnju interesima američke nacionalne sigurnosti u svemiru.” Kako se to točno prijeti sigurnosti državi odmičući se milijunima kilometara daleko od planeta na kojem ona postoji, vjerojatno mogu objasniti samo genijalci iz američkih vojnih krugova, ali ono što je sigurno jest da Kina, kako na nebu, tako i na Zemlji, ozbiljno prijeti okončanju ere SAD-a kao globalnog hegemona. Stoga je sasvim opravdano da američka administracija, nakon šezdesetak godina, ponovno upada u paranoju zbog mogućnosti gubljenja svemirske utrke.
Osim toga, Rusi već godinama bruje o napuštanju međunarodnoga svemirskog projekta ISS. U trenutačnoj situaciji, u kojoj zapadne vlade raskidaju sve odnose s Rusijom, prebacivanje svojih snaga na kinesku svemirsku postaju ruskim znanstvenicima izgleda privlačnije nego ikad.
“ISPLATIVOST” MJESECA
Mjesec, koji se više ne doživljava kao gola stijena, lagano se pretvara u neprocjenjivu postaju koja nudi vodeni led, solarnu energiju i rijetke elemente kao što su platina, titan, skandij i itrij. Kineska svemirska uprava je to primijetila te u izvješću opisala povrat od 10 bilijuna dolara na ulaganja u ekonomsku zonu Zemlja-Mjesec planiranu za 2050. godinu. Osim prirodnih bogatstava, Mjesec je zamišljen i kao stanica za punjenje goriva. Tko god može izgraditi prvo postrojenje za rafiniranje goriva na Mjesecu, moći će puniti gorivo ili čak graditi rakete u svemiru, imajući neometan pristup ostatku Sunčeva sustava. Kineski znanstvenici već planiraju korištenje lunarne vode i leda za stvaranje goriva, jer se voda može podijeliti na vodik i kisik i koristiti za proizvodnju raketnog pogona. Također, lakoća lansiranja letjelica s Mjeseca, zbog 22 puta manje gravitacije, ovo tijelo čini idealnom odskočnom daskom za daljnje svemirsko širenje.
Američka svemirska agencija se, za razliku od Kine koja istraživanje i razvoj svemira vidi kao obvezu vlade, okreće privatnim poduzećima za izgradnju, postavljanje, ali i upravljanje ovim novim svemirskim postajama koje zadovoljavaju potrebe kupaca, uključujući NASA-u. Takve projekte podupiru banke koje podržavaju establišment, poput Goldman Sachsa, jedne od nekolicine banaka koje mogu financirati projekte ovog razmjera. Njihovo izvješće vjeruje u obećanja unosnog profita od rudarenja asteroida. Pothvat, navodi se, ima visoku “psihološku barijeru”, ali nije težak u smislu “stvarnih financijskih i tehnoloških barijera”. Studija sveučilišta California Technology navodi da bi rudarenje asteroida koštalo otprilike 2,6 milijardi dolara, što nije puno više od većine NASA-inih misija.
Čak i rijetki rudnik minerala na Zemlji treba oko milijardu dolara troškova postavljanja. Ali jedan asteroid veličine nogometnog igrališta u svemiru mogao bi sadržavati čak 50 milijardi dolara samo u mineralima rijetkih zemalja.
Japanska tvrtka za istraživanje Mjeseca Ispace, koja ima za cilj rudarenje vode i “predvoditi ekonomiju temeljenu na svemiru”, također predviđa da će do 2040. “Mjesec podržavati stalnu populaciju od 1000 ljudi s 10.000 posjeta svake godine”.
Nešto niže, drugi najbogatiji čovjek Jeff Bezos najavio je da nastavlja s projektom komercijalne svemirske stanice Orbital Reef, koja će se nalaziti u niskoj Zemljinoj orbiti. Namijenjena je da bude odredište za svemirski turizam, mjesto za znanstvena istraživanja i centar za razvoj “vanzemaljskih” poslova. Ona će navodno postati operativna do kraja ovog desetljeća, a u isto vrijeme će Bezosove svemirske stanice biti spremne za iskorištavanje lunarnih resursa kao što je helij-3. Ovaj izotop je iznimno rijedak na našem planetu, ali na Mjesecu mogu postojati naslage do 11 milijuna tona. Znanstvenici se nadaju da bi se mogao koristiti kao čist i vrlo učinkovit izvor energije, ne emitirajući ugljikov dioksid niti stvarajući radioaktivni otpad.
Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr
Foto: Pixabay