Mogu li se uz pomoć kripta zaobići sankcije?
Sve je to raspirilo raspravu o tome mogu li kriptovalute, posebno bitcoin, poslužiti za izbjegavanje ekonomskih sankcija. Naime bitcoin i druge digitalne valute su decentralizirane, što znači da ih ne izdaje niti kontrolira središnja institucija poput centralne banke. Kada se kripto šalje drugim korisnicima, ne prolazi tradicionalnim financijskim putovima.
Ali postoji niz izazova. Prvo, blockchain, tehnologija koja podupire bitcoin, javna je digitalna knjiga (engl. ledger) koja se koristi za bilježenje transakcija. Stoga je moguće vrlo jednostavno pratiti kretanje sredstava s jednog računa na drugi, što ga ne čini dobrim alatom za izbjegavanje sankcija.
Postaje li bitcoin sigurno utočište poput zlata, dolara ili švicarskog franka?
Godinama su zagovornici bitcoina nazivali tu valutu ‘digitalnim zlatom’. Smatralo se da je postala sigurno utočište za kapital u vrijeme gospodarskih kriza, baš kao što je to zlato. Ta teorija posljednjih godina nije držala vodu jer se bitcoin ponašao kao rizična imovina.
Izbijanjem rata u Ukrajini ponovo su se javili isti glasovi, ali stvarnost ih dosad ne podržava.
Je li blockchain dokazao svoju korisnost?
Zagovornici kriptovaluta često ističu da blockchain omogućava učinkovite i sljedive transakcije. Jedan od razloga je taj što nema posrednika prilikom novčanog tijeka, za razliku od tradicionalnih financijskih transakcija.
No mnoge kriptovalute i dalje pate od visokih naknada i spore brzine transakcije.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay