Čak milijardu i pol stanovnika u sljedeća tri desetljeća zbog posljedica klimatskih promjena moglo bi biti prisiljeno potražiti novo mjesto za život. U Hrvatskoj, jedna od najtežih posljedica bit će podizanje razine mora. Prema modelima, u Jadranu bi do kraja stoljeća mogla porasti od 32 do 65 centimetara.
Hrvatska bi, podigne li se razina mora za pola metra, izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja. Najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, primjerice, mjesta na otocima: Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka. Na obali – Nin, Trogir, Ston, ali i Pula, Split te Zadar.
Julije Domac, savjetnik predsjednika Republike za klimu i energetiku izjavio je za središnji Dnevnik HTV-a kako sve što gledamo oko nas pokazuje jednu disfunkcionalnost međunarodne zajednice pa i organizacije kao što su Ujedinjeni narodi.
‘Velika su očekivanja od konferencije u Egiptu međutim bojim se da imamo razloga za jedan pesimizam. Nikad ranije nismo tako gledali na ove konferencije. Uvijek su očekivanja bila velika, međutim od 1992. godine kada je prva konferencija krenula do danas bilo je puno konferencija, puno dogovora i puno obećanja pa i zadnja u Glasgowu donijela je puno obećanja međutim rezultati još uvijek nisu vidljivi’, kazao je.
‘Uvijek smo govorili da smo bogati vodom, a ove godine smo imali suše i redukcije u Istri, Šibeniku i Primorsko-goranskoj županiji. Neke studije kažu da smo treća najizloženija europska država, prema tome Hrvatska mora jako raditi, prvenstveno na adaptaciji na klimatske promjene’, istaknuo je Domac.
Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr
Foto: Pixabay