JESU li cjepiva protiv covida-19 sigurna? To pitanje leži u korijenu prijepora aktualne faze pandemije – prijepora koji prijeti prerasti u društveni raskol s teškim posljedicama.
Ako pitate ogromnu većinu znanstvenika, kao i sve relevantne javnozdravstvene institucije, odgovor će biti nedvosmisleno da. Ako pitate antivaksere, kao i mnoge koji ne spadaju u tu kategoriju, ali iz raznih razloga imaju strah ili dvojbe oko ove vrste cjepiva, odgovor će biti ne.
Pritom je sve izglednije da im nikakva količina znanstvenih spoznaja i savjeta neće biti dovoljna da se predomisle, prije svega zato što su s druge strane bombardirani poluistinama i dezinformacijama o cjepivima na društvenim mrežama i u takozvanim alternativnim medijima.
Ipak, njihovi razlozi za sumnju i nepovjerenje prema sigurnosti cjepiva možda nisu potpuno neutemeljeni. Dojam da su cjepiva protiv koronavirusa podbacila, bio on opravdan ili ne, sve je rašireniji. S jedne strane, čini se da su cjepiva ispala manje učinkovita nego što se očekivalo, posebno kad je riječ o zaštiti od infekcije.
S druge strane, uz cjepiva protiv covida-19 u posljednjih desetak mjeseci počele su se vezivati izuzetno rijetke, ali potencijalno opasne, pa i smrtonosne nuspojave koje nisu bile poznate kada su cjepiva odobrena.
Klinička ispitivanja cjepiva nisu uhvatila one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave
Naime, kada su cjepiva krajem prošle godine odobrena, opsežna klinička testiranja koja su provedena nisu detektirala one najrjeđe, ali najopasnije nuspojave, od krvnih ugrušaka do upala srca i neuroloških poremećaja.
U ožujku se počeli javljati prvi smrtni slučajevi nakon cijepljenja AstraZenecom
Podsjetimo, kada su se u ožujku počeli javljati prvi slučajevi ozbiljnih nuspojava s krvnim ugrušcima i unutarnjim krvarenjem nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, čak 14 zemalja članica EU, od Danske do Slovenije, privremeno je ili trajno suspendiralo korištenje tog cjepiva.
EMA prvo zaključila da cjepivo nije pa onda ipak da je povezano s rijetkim trombozama
EMA je prvo u ožujku zaključila da “cjepivo nije povezano s povećanjem ukupnog rizika od nastanka krvnih ugrušaka (tromboembolijskih događaja) u cijepljenih osoba” – a onda je, manje od mjesec dana kasnije, potvrdila da cjepivo AstraZenece zaista može prouzročiti razvoj krvnih ugrušaka s niskim brojem trombocita, odnosno sindrom tromboze s trombocitopenijom (TTS) te da ga treba uvrstiti kao moguću rijetku nuspojavu ovog cjepiva.
HALMED je u rujnu objavio i podatke o prijavljenim nuspojavama na sva covid-cjepiva: ukupno je prijavljeno 4912 sumnji na nuspojave cjepiva, od čega 2690 prijava za Pfizer, 537 na Modernu, 1539 na AstraZenecu i 140 na Johnson & Johnson – na primljenu 3.278.961 dozu cjepiva.
Cijeli članak možete pročitati na: index.hr
Foto: Pixabay