Apolitični

Što nam poručuje kinesko vinsko tržište?

Ako ste proizvođač vina ili vas pak zanimaju druge kulture, njihovi običaji i navike, donosimo priču u kojoj doznajemo koje su to navike i karakteristike potrošnje vina u Kini te kako izgleda tipičan profil kineskog potrošača. Donosimo i njihove preferencije u pogledu brenda i kategorije, kao i korake koje je potrebno uvesti da biste uspjeli na tom velikom tržištu.

Tržište vina tržište je brzog tempa. Osobito ono u Kini koje privlači investitora iz cijelog svijeta.
Prosječni kineski potrošač popije oko 1,15 l vina na godinu. No statistike pokazuju da će se prosječna potražnja u Kini udvostručiti u idućih nekoliko godina. Najveći potrošači mladi su ljudi iz bogatih obitelji; 50% kineskih potrošača vina nalazi se u kategoriji između 25 i 44 godina te vidi vino kao proizvod kulture i luksuza. To je i jedan od razloga zašto je kineska vlada mogla pokrenuti promidžbene kampanje po cijeloj zemlji s posebnim naglaskom na faktor „zdravlja“ u vinu kod redovite i umjerene konzumacije. Ujedno su to iskoristili i za promicanje prodaje.

Kinezi pokazuju snažnu sklonost prema crnim vinima. U prilog ide i njihovo vjerovanje kako crvena boja simbolizira sreću, ljubav i zadovoljstvo.
Što se tiče različitih okusa, Kinezi vole voćna, mekša i manje „iritantna“ vina. Od crnih sorti preferiraju cabernet sauvignon, a od bijelih najpoznatiji je chardonnay. Druge vrste, kao što su sauvignon blanc i riesling također su vrlo cijenjeni od strane kineskih potrošača, a ujedno i lako dostupni.

Od vina koja se u Kini konzumiraju, 90% proizvedeno je u samoj zemlji. No, kineska vina trebaju preći dug put kako bi sustigla francuska, australska, američka, talijanska, hrvatska ili čileanska vina glede kakvoće.
No, uvezena vina ne mogu se natjecati s kineskim kad je riječ o cijeni. Zapravo, ni sami uvoznici ne žele ući u borbu oko cijena. Oni sami moraju pronaći odgovarajuće mjesto na tom tržištu.
Među glavnim proizvođačima kineskih vina, naići ćete na tri glavna branda koji već ulijevaju povjerenje tržišta. To su: Dynasty, Great Wall i Changyu.
Uvozna vina zauzimaju 10% tržišta. A znamo što 10% tržišta u Kini predstavlja. Taj udio je doista velik te nastavlja rasti. Kineski proizvođači ostavljaju sve više mjesta za uvozna vina zbog razvoja tržišta.

Da bi što bolje predstavili kinesko tržište vina, često se govori o „egg timer“ tržištu ili kako na francuskom kažu „marché en sablier“. To znači da imate dva posebna tržišta za trgovanje vinima u Kini. Jedno je tržište niže klase na kojem su kineski proizvođači nepobjedivi.
Možda ne proizvode najbolja i najkvalitetnija vina u svijetu, ali nepobjedivi su kad je cijena u pitanju.
Drugo tržište je tržište visoke klase na čelu kojeg stoje skupa vina i vina francuske pokrajine Bordeauxa koja su prodana i prije proizvodnje.
Između ta dva tržišta, srednja cijena vina nastoji naći svoje mjesto. Na ovom tržištu, uvozna vina imaju vrlo dobru kartu na koju mogu igrati. To je pravi izazov za proizvođače iz ostatka svijeta.

Za uvoz vina, osniva se sve više trgovačkih društava, distribucijskih kuća ili su na već postojeći poslovni uvoz dodali vina u svoj portfelj. Potom se ta vina distribuiraju vinskim barovima, hotelima, restoranima, trgovinama i za prodaju na veliko.

Iako je tržište i distribucija vina gotovo pa uigrana, ipak postoje glavni akteri koji vode riječ i upravljaju tržištem. Među njima pronaći ćete i velike ASC Fine Wines, Summergate, French Wine Paradox, Torres, Mercuris, Aussino, H&L Fine Wines.

P. Mimica