Matica Hrvatske proteklog vikenda imala je grad alkara – Sinj kao središte rada i djelovanja Matice hrvatske.
Naime, u Alkarskim dvorima u subotu je održana Glavna skupština Matice hrvatske na kojoj je sudjelovalo 107 delegata iz Hrvatske i drugih zemalja u kojima djeluju ogranci MH. Bila je to prigoda za razgovor s predsjednikom Matice hrvatske akademikom, Stjepanom Damjanovićem.
Akademik i dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, stručnjak za glagoljaštvo i staroslavenski jezik, Stjepan Damjanović, prije dvije godine postao je predsjednik Matice hrvatske. Na tom je mjestu zamijenio povjesničara umjetnosti i pjesnika Igora Zidića, koji je Maticu hrvatsku vodio punih dvanaest godina u čak tri mandata. Inače, akademik Stjepan Damjanović 24. je po redu predsjednik ove hrvatske kulturne ustanove.
Govoreći o razlozima zbog kojih je Glavna skupština Matice hrvatske umjesto u Zagrebu održana u Sinju, Damjanović je kazao kako je običaj već desetak godina da se Skupština održava u drugim mjestima kako bi se i na taj način pokazalo da MH nije samo neka zagrebačka postaja.
„Što se tiče Sinja, više je razloga zbog kojih je on domaćin ove Skupštine. U prvom redu, prošle i ove godine Sinj ima svoja velika slavlja i to je povod što smo ovdje. S druge strane, želim posebno istaknuti da je sinjski Ogranak Matice hrvatske jedna od naših najboljih organizacija. Njihov rad je prepoznatljiv i po njihovoj izdavačkoj djelatnosti, organizaciji brojnih kulturnih, znanstvenih i drugih manifestacija. Uz to, Sinjani imaju vrlo konstruktivnu suradnju sa središnjicom i svim ostalim ograncima Matice hrvatske. Njihov rad mora biti i primjer drugima”, kazao je Stjepan Damjanović.
Pred Maticom, njenim vodstvom i svim članovima godina je u kojoj se proslavlja veliki jubilej, naglasio je akademik Damjanović.
Stjepan Damjanović pojasnio važnost Matice hrvatske
„Iduće, 2017. godine slavimo velikih 175 godina od kada je osnovana Matica. Ona je osnovana 10. veljače 1842. godine, pod imenom Matica ilirska, na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknutog političara i najstarijega člana Hrvatskoga narodnog preporoda. S obzirom na to da je tog dana Stepinčevo, dan kada je umro blaženi Alojzije Stepinac, kako se svečanosti ne bi preklapale, mi ćemo središnju svečanost imati u Zagrebu dan poslije, 11. veljače”.
Stjepan Damjanović kazao je da će dan obilježavanja velikog jubileja Matice hrvatske biti dan pjesme i slavlja, uz prisjećanje na veliku povijest MH, ali i da će tijekom cijele godine biti organiziran drugi, vrlo sadržajan program kojim će se proslaviti ova velika obljetnica.
„Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova koja je učinila mnogo kroz povijest za hrvatski narod. Upravo radi toga pripremamo dosta sadržajan program aktivnosti koji će biti u organizaciji središnjice i svih naših ogranaka. Namjera nam je javnost upoznati s tim što je Matica hrvatska radila na izdavačkom planu, organizaciji kulturnih i ostalih događaja. Matica hrvatska je kroz povijest u nekim teškim vremenima na sebe, kada je to trebalo, preuzimala i određene političke zadaće, odnosno kada bi zakazale hrvatske političke elite”, kazao je akademik Stjepan Damjanović.
Uz podsjetnik na dosadašnji rad, naš pogled prema budućnosti itekako će biti zastupljen u programu obilježavanja velikog jubileja, kazao je Damjanović.
„Želimo još djelotvorniji rad svih nas, svakog pojedinca, ogranka, središnjice. Želimo, i u tome ćemo uvjeren sam uspjeti, još više se uključiti u naš društveni trenutak, gdje možemo kazati svoju riječ. Mi stalno pišemo, govorimo, radimo na promicanju hrvatske kulture i povijesti, ali kako da to dođe do javnosti jer medijski to nije uvijek popraćeno. Mi se ne možemo, recimo, sami pozvati u televizijski dnevnik”, kazao je na kraju razgovora akademik Stjepan Damjanović.
